Prijedor strahuje od povratka u devedesete
19. veljače 2022
"Ljudi su u strahu. Tek sad se ispoljavaju traume koje su proživjeli. Nismo ni one stare još uspjeli riješiti, a već imamo nove, koje se samo nadovezuju. Takvi ispadi mirišu na devedesete, na sve ono sto se ovdje dogodilo. Uz incidente i zatvorenost zbog korone sjećanja na logore i sva ona događanja 90-tih automatski se vraćaju. Nije jednostavno”.
Ovako Seida Karabašić, iz udruge Prijedorčanki „Izvor" komentira incidente koji su obilježili kraj prošle i početak nove godine u njenom gradu. Tamo su se ponovo mogle čuti nacionalističke parole a grupe ljudi paradirali su centrom Prijedora veličajući osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića uz bakljadu i zastave. Dogodilo se to uoči obilježavanja 9. siječnja, Dana RS-a, koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.
Otvorene stare rane
Upravo su ti incidenti potakli stare rane u gradu s najvećim brojem u Den Haagu osuđenih ratnih zločinaca. Početkom 1992. je na području općine Prijedor formirano oko 20 manjih i većih logora za nesrpsko stanovništvo a grad je dospio u centar pažnje svjetskih medija kada je američki novinar Roy Gutman prvi put izvijestio o postojanju logora Omarska i 1993. za njegovo izvještavanje o bosanskim logorima smrti dobio Pulitzerovu nagradu.
U Prijedor, grad "bijelih traka" i masovnog stradanja Bošnjaka i Hrvata 90-tih, vratilo se, prema ranijim procjenama, 10-12.000 Bošnjaka od 50.000, koliko ih je tu živjelo prije rata i svega 1.500 od 6.500 Hrvata koji su nekada naseljavali prijedorsku općinu. Ona je, po posljednjem popisu, brojala ukupno 112.000 stanovnika. Povratnici su se uglavnom vratili u okolna sela, ali u samom gradu ih je vrlo malo. Trenutno, veliki broj mladih napušta Prijedor, tako da se podaci o broju Bošnjaka i Hrvata koji tamo žive mijenjaju iz dana u dan. Bivši logoraš i jedan od prvih povratnika u Prijedor Sudbin Musić, koji se brine o starim i onemoćalim sugrađanima, smatra da u Prijedoru trenutno nema više od 5.000 - 6.000 Bošnjaka a da je broj Hrvata „iznimno nizak.''
Njih a posebno njihovu rodbinu i poznanike, koji su se vratili, uznemirili su incidenti, koji su otvorili stare rane. Povratnici ne kriju da su uznemireni, ali navode da vjeruju u Gradsku upravu, jer bi ona "to morala riješiti”. U mikrofon većina ne želi govoriti.
Odmahuju rukom i njihovi susjedi Srbi, koji se, kako kažu, "dobro paze da ne bi rekli nešto što ne treba”. I oni koji se usude nešto reći, žele ostati anonimni. Kako navode, nije vrijeme za javne istupe, ali ističu da je „Prijedor mnogo širi od onih umova koji ga vraćaju unazad veličanjem zločinaca i nacionalističkom retorikom!"
Zašto se ne kažnjavaju počinitelji?
Mnogi se pitaju, posebno na društvenim mrežama, zašto se ne kažnjavaju oni koji izazivaju incidente i hoće li se oni u budućnosti krivično goniti. Mi smo to htjeli pitati novog gradonačelnika Prijedora Slobodana Javora, čijim je polaganjem zakletve u srijedu (16.2.2022.) počela sjednica Skupštine Grada Prijedora. Na upit za intervju iz ureda gradonačelnika smo dobili pisanu izjavu u kojoj se navodi sljedeće: ''Svi grafiti neprimjerenog sadržaja u Prijedoru nemaju mjesto te se tako prema njima i odnosimo. Ja, kao gradonačelnik, mogu reći da se Gradska uprava Prijedor zalaže za suživot, mir i toleranciju. S tim u vezi mogu reći da je razgovor naš najbolji saveznik te se tako i dogovaramo međusobno u Prijedoru jer nikom nije u interesu bilo kakav incident bilo s koje strane. Sve ostalo prepuštamo nadležnim institucijama da urade svoji dio posla."
Predsjednik Skupštine Grada Prijedora Mirsad Duratović kaže da ne ide sve tako brzo kako narod misli i da se trebaju ispoštovati određeni zakonski normativi. Dodaje i da ne postoji opasnost ponavljanja devedesetih, jer: "Postoji država, ma kakva da je, ali postoji. Tu mislim i na državne institucije, i SIPU, i Oružane snage. To tko želi vidjeti, zna da je apsolutno nemoguće da se dogodi nešto slično kao 90-tih. Međutim, nitko ne može spriječiti incidente. Toga će uvijek biti. A tu je i Amerika, pa i EU, koja neće dozvoliti bilo kakve nemire razmjera rata!"
Duratović, koji živi u povratničkom naselju nekoliko kilometara od Prijedora, kaže i: "Budala će uvijek biti. Ovo sto se dogodilo 9. siječnja, to su bili huligani. Naravno da institucije to trebaju sankcionirati i osuditi.”
Zbog čega su onda reakcije Gradske uprave nakon incidenata i ovaj put izostale?
Duratović kaže da to nije zbog pasivnosti vlasti, nego zbog specifične situacije u kojoj je grad bio u vrijeme incidenta. Međutim, istraga je pokrenuta, izdvojeni su snimci, predmet je predan u Tužiteljstvo i očekuje se kvalifikacija ovog djela.
O incidentima u siječnju 2022. i kažnjavanju počinitelja trebalo se razgovarati u srijedu 16.2.2022. na sjednici Skupštine općine Prijedor ali je pitanje za sada skinuto s dnevnog reda. Gradska skupština trebala se baviti i pitanjem sigurnosne situacije i razmotriti kako spriječiti nastavak pojave nacionalističkih izgreda, koji su zahvatili Prijedor.
Skupština grada Prijedora je već raspravljala o pitanju međunacionalne i međuetničke netrpeljivosti, kada su se pojavili prvi grafiti koji veličaju ratnog zločinca Mladića, te grafiti s pogrdnim riječima i prijetnjama, na stadionu prvoligaša BiH, nogometnog kluba Rudar u prosincu 2021.godine. To je okarakterizirano kao kazneno djelo izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje. I na tome se sve završilo.
Duratović: Treba vjerovati Gradskoj upravi
Predsjednik Skupštine Grada Prijedora Mirsad Duratović je bivši zatočenik prijedorskih logora a kao dječak je preživio “živi štit” i nakon toga odveden u logor Omarska, zatim u Manjaču i na kraju u Trnopolje. On je i prvi bivši logoraš kojem je u Republici Srpskoj priznat status žrtve ratne torture a tijekom rata je ostao bez 47 članova obitelji.
Kada je riječ o incidentima u Prijedoru, on kaže da je borba stvarna, moguća i da ne treba donositi prerane zaključke. “Socijalne mreže”, kako navodi, “doprinose svemu spomenutom, pa je teško dati razumna rješenja i riješiti probleme”. Duratović ističe kako treba vjerovati Gradskoj upravi da će riješiti ovaj problem i da ne treba dizati nepotrebnu paniku, zbog suživota i dosadašnjeg rada na rješavanju međuetničkih i međunacionalnih problema.
I naš drugi sugovornik, koji je htio ostati anoniman, ističe da vjeruje u vlasti da će riješiti probleme. Pa ipak naglašava da je u "konstantom strahu od neizvjesnosti" i da "nije lako biti Bošnjak u Prijedoru" u ovom trenutku.
To isto misli i Seida Karabašić, čija se udruga bavi prikupljanjem informacija o nestalim osobama, pruža podršku žrtvama i svjedocima ratnih zločina i pokušava izgraditi kulturu sjećanja. “Jasno je i da cijela politička situacija doprinosi svemu ovom. Uz strah, neizvjesnost i ponovne trauma koje nosimo, pitamo se što je sljedeće?”, kaže ona i tužno zaključuje: "Još se borimo sa sjenkama prošlosti a ustvari kao da je opet proživljavamo!"
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu