Prag opet čeka turiste

Vrelo je poslijepodne tog četvrtka, a putnici opet silaze na postaji Malostranska. Baš ta, „zelena“ linija podzemne željeznice je proteklih godina bila skoro pusta: ona povezuje redom turističke znamenitosti Praga, od Vaclavskih namesti preko Starog grada (Staroměstská), prolazi ispod Vltave i nakon Malostranske stiže do Hradčana.

Putnici, mnogi opremljeni planovima grada, kapicama i naprtnjačama su očit dokaz kako su se turisti ovog ljeta konačno vratili u glavni grad Češke. To pokazuju i brojke češkog statističkog ureda: u prvom kvartalu ove godine je tu zemlju posjetilo 2,8 milijuna gostiju nakon prave pustoši prošle godine – u čitavoj godini 2021. je bilo 280.000 posjetitelja.

Klara Mala iz turističkog ureda grada Praga kaže kako to budi optimizam da se turistički sektor, od vitalnog značaja za Češku, ipak oporavlja od „dubokih ekonomskih gubitaka“ pretrpljenih u protekle dvije godine. „Ljudi su opet spremni putovati. Vidimo sve više turista na ulicama Praga.“

Upola manje stranaca

Ipak, još je dalek put do potpunog oporavka. I ovaj broj turista koji je došao u Prag prvih tri mjeseca ove godine je jedva polovica onih koji su tu došli u istom razdoblju 2019., a osobito se vidi manji broj stranih turista.

Broj Nijemca, koji su i u Pragu najbrojniji turisti, je ostao upola manji: ove godine ih je došlo 234 tisuće, u prva tri mjeseca 2019. ih je bilo 407 tisuća. Sličan pad se vidi i kod turista iz Poljske ili Slovačke, također zemalja iz kojih dolazi velik broj posjetitelja.

I turistički vodič Patrik Pechač iz Lucy Tours je sretan što se „Prag počeo opet puniti“. U posljednje dvije godine je živio od ušteđevine i skromnih prihoda od obiteljskog posla. Ali kaže kako je zbog pandemije i dalje manje posjetitelja: „Još uvijek nema turista iz Kine, Indije i drugih zemalja Azije“, kaže vodič.

„Kud ćeš u ratnu zonu?"

Neki se nadaju da će se oni vratiti kada se budu ukidale mjere zaštite protiv pandemije, ali se i pribojavaju da će onda politička pitanja utjecati na broj turista iz Kine. U posljednjim godinama je došlo do osjetnog pogoršanja diplomatskih odnosa između Praga i Pekinga, a to se odrazilo i na značajno manji broj ponuda kineskih turističkih agencija i avionskih linija.

Još jedna prepreka je rat u Ukrajini. U prva tri mjeseca 2019. je tu bilo i preko 130 tisuća turista iz Rusije, ali oni sad ne mogu dobiti vizu, a ne mogu ni letjeti za Prag. To potvrđuje i službenica gradskog turističkog ureda: „Ruski turisti su bili veoma zastupljeni među gostima, ali oni su praktično nestali“, kaže Klara Mala.

Nema mnogo ni Amerikanaca, žali se Patrik: „Američki turisti nam kažu kako su njihovi prijatelji i obitelji zabrinuti što putuju u ratnu zonu. Oni Češku i Ukrajinu vide u istom području istočne Europe.“

Ali čak i oni koji su dovoljno „hrabri“ suočiti se s opasnostima Praga – koje se u najgorem slučaju svode na papreni račun u restoranu ili za taksi – imaju dojam da je teže doći u Prag nego prije. Osim cijene goriva i pandemija je smanjila broj letova i putnika koji stižu u zračnu luku Vaclav Havel. Ali turizam, koji je donosio 2,9% BDP-a Češke prije pandemije, previše je važan gospodarski sektor da se ne bi nešto poduzelo.

Ni previše turista nije dobro

Turistički ured Praga, čitave Češke i praška zračna luka su pokrenuli više akcija za privlačenje stranih turista. Potencijalno tržište im je Bliski istok uključujući i Izrael, ali žele privući i više turista iz odabranih zemalja Europe. Zračna luka se trudi kako bi dobila direktne ili barem poveznice s aerodromima u SAD-u da bi i od tamo stizalo više gostiju, kaže direktor zračne luke Jaroslav Filip.

No u Pragu se istovremeno širi i svijest kako je previše posjetitelja također problem. 2019. je grad posjetilo skoro 8 milijuna turista i izazvalo iste problemekao i u brojnim drugim turističkim odredištima: stambeni prostor nestaje i pretvara se u apartmane za turiste, gradske znamenitosti se oštećuju, a onda je tu i buka noćnog života posjetitelja.

Gradska uprava je željela iskoristiti doba pandemije za promjene: „Pandemija se pokazala kao privremeno rješenje za previše turista“, kaže Klara Mala. „Dobili smo vremena pripremiti strategiju za turizam koji bi se na grad odrazio na održiv način, za više gostiju koji traže kulturna zbivanja, kvalitetnu gastronomiju i usluge, ali i da bi posjetitelje usmjerili na šire područje grada, a ne samo u razmjerno zbijen centar.“

Sve su to želje koje se mogu čuti od Barcelone do Venecije, od Pariza do Dubrovnika – ali takve goste je teško naći, pogotovo dok stižu i oni koji teže samo dobrom provodu. Tako i Pechač tek želi: „Nadamo se da će se turizam iduće godine vratiti na punu razinu, čim rat završi i COVID-19 postane tek još jedan soj gripe.“