Povijest katalonskog pokreta za neovisnost
Težnja Katalonca za neovisnošću ima dugu povijest. A tijekom te povijesti bilo je uspona i padova, jačanja autonomnih prava i tlačenja. Evo nekih od najistaknutijih događaja.
Bogato antičko naslijeđe
Kataloniju su rano naselili Feničani, zatim Etruščani pa Grci. Ovi posljednji su naselili prije svega Rosas i Ampurias (na slici). Rimljani su nastavili s izgradnjom naselja i infrastrukture. Katalonija je ostala dio Rimskog carstva sve dok ju nisu osvojili Vizigoti 507. godine poslije Krista.
Grofovije i samostalnost
711. su Kataloniju osvojili Arapi. Karlo Veliki je zaustavio njihov prodor 732. kod Toursa na Loiri, već 759. je sjever Katalonije ponovo kršćanski. 1137. katalonske grofovije ulaze u savez s krunom Aragona. U 13. i ranom 14. stoljeću Aragonsko kraljevstvo vlada zapadnim Sredozemljem i osvaja Mallorcu (na slici) i Valenciju.
Autonomija do rata za prijetolje
U 13. stoljeću nastaju institucije katalonske samouprave, zvane "Generalidad de Catalunya". Nakon ujedinjenja zemalja pod krunom Aragona s Kraljevinom Kastiljom 1476. Aragon može zadržati svoje autonomne institucije sve do završetka španjolskog rata za prijestolje (1714.) - uz prekid za vrijeme seljačke bune (na slici) od 1640. do 1659.
Godišnjica jednog poraza
Nakon što je Barcelonu 11. rujna 1714. osvojio burbonski kralj Phillip V. katalonske institucije su raspuštene i samouprava okončana. Svakog 11. rujna Katalonci podsjećaju na ukidanje njihovih autonomnih prava (na slici je demonstracija iz 2015. u Barceloni).
Federalne ideje i prva španjolska republika
Nakon što je abdicirao Amadeo I. 10. veljače 1873. je proglašena prva španjolska republika, koja je trajala manje od godinu dana. Pristaše republike su nejedinstvene. Jedni žele centralističku republiku, drugi federalni sustav. Pristaša federalizma je bio i Francisco Pi i Maragall (na slici), jedan od pet predsjednika kratkotrajne republike.
Neuspjeli pokušaj u 19. stoljeću
Pokušaj Katalonije da unutar španjolske republike stvori vlastitu državu dodatno su zaoštreni sukobi među republikancima. 1874. ponovo je uspostavljena monarhija na čelu s Alfonsom XII. (na slici) iz dinastije Burbona.
Katalonski republikanci
U vrijeme između 1923. i 1930. general Primo de Rivera uspostavlja u Španjolskoj diktaturu, uz potporu kralja Alfonsa XIII., vojske i klera. Katalonija postaje centar oporbe i otpora. Političar Francesc Macià (na slici) uspijeva za Kataloniju izboriti važna autonomna prava nakon kraja diktature.
Kraj autonomije s pobjedom Franca
Za vrijeme druge španjolske republike katalonski zastupnici su izradili Statut autonomije iz Núrije, koji je 1932. prihvatio španjolski parlament. Francesc Macià je nakon izbora za katalonski parlament izabran za predsjednika samouprave "Generalidad de Catalunya". Pobjeda generala Franca u španjolskom građanskom ratu (1936-1939) značila je, međutim, i kraj druge španjolske republike.
Gubitak svih sloboda
Francov režim (1939-1975) za Kataloniju znači ukidanje demokratskih sloboda: zabranu svih političkih stranaka i progon njihovih aktivista, ukidanje statusa autonomije i potiskivanje katalonskog jezika i kulture.
Ponovna uspostava autonomije s novim statutom
Poslije prvih slobodnih izbora nakon rušenja diktature "Generalidad de Catalunya" je 1977. privremeno ponovo uspostavljena. Na temelju španjolskog demokratskog ustava iz 1978. Katalonija je 1979. dobila novi statut autonomije.
Jordi Pujol, dugogodišnji predsjednik vlade Katalonije
Prvi statut autonomije nakon Francovog vremena priznaje samostalnost Katalonije i katalonski kao poseban jezik. U usporedbi sa statutom iz 1932. proširene su ovlasti Katalonije na području obrazovanja i kulture, ali su ograničene na području pravosuđa, financijske uprave i javnog reda. Jordi Pujol (na slici) bio je predsjednik katalonske vlade od 1980. do 2013.
Jačanje samosvijesti
Težnja Katalonaca za neovisnošću ponovo je ojačala posljednjih godina. 2006. je Katalonije dobila novi statut autonomije s proširenim ovlastima. Ali, nakon tužbe konzervativne stranke PP španjolski Ustavni sud je ukinuo proširene ovlasti.
Prvi pokušaj referenduma
Referendum o neovisnosti Katalonije bio je predviđen već za 9. studenoga 2014. Njegovo prvo pitanje je glasilo: "Želite li da Katalonija bude država?" Tko se izjasnio ZA trebao je odgovoriti na sljedeće pitanje: "Želite li da ta država bude neovisna?" Ali, Ustavni sud je glasovanje stavio izvan snage.
Dvoboj dvojice premijera
Od siječnja 2016. je Carles Puigdemont predsjednik katalonske vlade. On nastavlja separatistički kurs svoga prethodnika Artura Masa i unatoč svim otporima i policijskom nasilju održao je 1. listopada 2017. referendum koji španjolski premijer Mariano Rajoy odbacuje kao protuustavan.