Potjernice Srbije nisu vjerodostojne
23. ožujka 2011
Ovog tjedna je u Beogradu održan okrugli stol pod nazivom "Interpolove potjernice, dokazi i zaštićeni svjedoci suradnici". Na njemu su sudjelovali državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Srbije Slobodan Homen, zamjenik Republičkog javnog tužitelja Đorđe Ostojić, zamjenik tužitelja za ratne zločine Milan Petrović, načelnik Odjeljenja za međunarodnu policijsku suradnju Miloš Oparica, direktorica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić i odvjetnik Dragoljub Todorović.
"Prvo dokazi, a onda optužnice"
Na tom skupu kojeg je organizirala novinska agencija TANJUG je Homen najavio kako će veoma skoro biti još jednom provjerene sve osobe koje je do sada tražila Srbija - ne na kraju jer su i taj popis i čitava Srbija izgubili na vjerodostojnosti. S druge strane, ta zemlja i dalje želi da svi koji su doista počinili ratni zločin, odgovaraju za to djelo pa će se revizija temeljiti na materijalima koje je doista sakupilo Tužiteljstvo za ratne zločine.
„Ratno nasljeđe iz vremena raspada bivše Jugoslavije izaziva burne političke reakcije i prosvjede građana, kako u Srbiji tako i u susjednim državama. Zato je važno da se postupa na temelju vjerodostojnih dokaza i utvrdi, da li postoji pojedinačna kaznena odgovornost. Tijekom rata u Jugoslaviji dešavalo se da se priznanja od osumnjičenih uzimaju u logorima, čak i pred kamerama, a takve izjave se svakako moraju provjeriti", izjavio je državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Homen.
Sramota za Srbiju: Purda, Ganić, Divjak...
Direktorica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić smatra kako je to "pozitivan pomak" nakon niza loših poteza koji su doveli do narušavanja ugleda državnih institucija Srbije pred međunarodnom zajednicom: "Značajno je da se iz Ministarstva pravosuđa čulo kako će sve optužnice u Tužilaštvu za ratne zločine biti ponovo pregledane i da će se pažljivo voditi računa o dokazima na kojima se te potjernice zasnivaju, kako ne bi više dolazilo do situacija kao u slučaju hrvatskog branitelja Tihomira Purde, ratnog člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića i umirovljenog generala Armije BiH Jovana Divjaka.
Dobro je da se tokom rasprave veoma jasno vidjelo da Ministarstvo pravosuđa vidi, koliko je štete naneseno i institucijama i tužilaštvu i pravosuđu pa i samom ministarstvu. Čini se da ima prostora i da će doći i do novog pristupa”, uvjerena je Kandić.
Podsjetimo: u posljednjih godinu dana su po zahtjevu Tužilaštva za ratne zločine Srbije uhapšeni su Ejup Ganić, Tihomir Purda i Jovan Divjak, a u zatvoru u Beogradu tri godine je proveo Ilija Jurišić. Svi su bili osumnjičeni za ratne zločine i svi su pušteni nakon određenog vremena, jer se pokazalo da Srbija nema dovoljno dokaza da ih krivično goni za ta djela. Ispostavilo se ili da je, kao u slučajevima Jurišić i Ganić, optužnica bila na veoma klimavim nogama i građena je na nepostojećim dokazima, ili, kao u slučaju Purda, gdje je priznanje iznuđeno mučenjima u logoru. U slučaju Jovana Divjaka još nije jasno kakve dokaze Srbija ima, što će biti jasno nakon odluke suda u Austriji.
"Mora se prestati sa političkim pristupom. Svaka država prvenstveno treba suditi svojim državljanima i to stvara pravu osnovu za nove strategije u procesuiranju ratnih zločina. Štetu koju je nanijelo Tužilaštvo za ratne zločine plaća cijela država i ministarstvo pravosuđa i mora doći do promjena i prestanka upotrebe političkih razloga i motiva”, istakla je Kandić.
A što s Republikom Srpskom?
Homenova izjava stigla je samo nekoliko dana nakon sastanka vlada Srbije i Republike Srpske u Banjaluci gdje se dogovarao budući način suradnje. Obzirom da je predsjednik RS Milorad Dodik nedavno najavio da će taj entitet dati uhititi ljude sa potjernica Srbije, u ovom slučaju Ejupa Ganića i Jovana Divjaka "čim dođu na teritoriju RS", ostavlja pitanje što će učiniti Banja Luka ako - i kada Srbija poništi potjernice.
Politička analitičarka iz Banja Luke, Tanja Topić smatra da je ovo dobra odluka, ali da pokazuje svu šizofrenost politike Srbije prema BiH, što za tu zemlju nije dobro: "Najava revizija će izazvati određene reakcije u RS, iz jednostavnog razloga što RS sve svoje nade usmjerava prema Srbiji. To je svojevrstan paradoks, jer se nije bavila procesuiranjem svih onih koji su optuženi za ratne zločine unutar svoje države Bosne i Hercegovine, nego podržava sve te procese iz Srbije. Loše djelovanje Srbije je utjecalo na produbljivanje jaza i podjela koje postoje unutar BiH i djelovalo je u pravcu dalje destabilizacije. BiH se stalno nalazi u stanju povišenog krvnog tlaka, a dosadašnje ponašanje Srbije je izazvalo još više napetosti”, smatra Topić.
Banja Luka neće biti sretna
Slučaj hapšenja Jovana Divjaka po potjernici Srbije doveo je do eskalacije napetosti između dva entiteta i u tome veliku zaslugu, smatra Topić, ima politika i ponašanje službenog Beograda. Nakon svega što je rečeno, ona smatra da odluka o reviziji optužnica neće biti dobro dočekana u Banja Luci. "U samoj RS ovaj pokušaj revizije i pokušaj vraćanja vjerodostojnosti institucijama u Srbiji ukidanjem nekih optužnica, neće biti pozdravljen. Politika Srbije prema BiH je licemjerna. Često se čuje stav da se podržava teritorijalni integritet BiH, a onda se u drugom trenutku podržavaju one opcije koje otvoreno zagovaraju odvajanje Republike Srpske. Utoliko je to šizofreni odnos, pomalo nejasan i neiskren koji još više potiče produbljenje netrpeljivosti u samoj BiH”, naglasila je Tanja Topić.
S druge strane će u samoj Srbiji revizija potjernica najvjerojatnije imati i posljedica po pojedine odgovorne osobe. Tako je prije nekog vremena se povodom potjernica oglasio i tužitelj za ratne zločine Srbije Vladimir Vukčević koji je čak ponudio i svoju smjenu, ukoliko se pokaže da nije radio po zakonu. U posljednjih godinu dana sve navedene potjernice Srbije su poništene jer Tužiteljstvo nije imalo dovoljno dokaza za procesuiranje.
Autorica: Žarka Radoja
Odg. ur.: A. Šubić