Poljska smjenjuje Mađarsku na čelu Europske unije

Poljska će 1. siječnja 2025. od Mađarske na šest mjeseci preuzeti predsjedavanje Vijećem Europske unije (EU). Mađarski premijer Viktor Orban je njegovao aresivni kurs prema Bruxellesu i otuđio se od partnera samovoljnom „mirovnom misijom“ i neplaniranim posjetama Moskvi, Kijevu i Pekingu.

„Poljsko predsjedavanje Vijećem bit će kontrapunkt onome što se dogodilo u posljednjih šest mjeseci", predviđa stručnjak za istočnu Europu Kai-Olaf Lang iz Zaklade za znanost i politiku (SVP) u intervjuu za DW. To se prije svega odnosi na sigurnosnu politiku i odnose s Ukrajinom i Rusijom. 

"Nitko me ne može prevariti"
Poljski premijer Donald Tusk iskusni je europski političar. Kao predsjednik Europskog vijeća, između 2014. i 2019., a kasnije je vodio Europsku pučku stranku (EPP). "Nitko me u EU-u ne može nadmudriti", rekao je borbeno u svojoj prvoj izjavi na funkciji premijera u prosincu 2023. godine. Prije toga pobijedio je na parlamentarnim izborima i zamijenio desničarsku konzervativnu vladu predvođenu strankom Pravo i pravda (PiS) nakon osam godina njihove vladavine.

Predsjedanje Vijećem sada Tusku pruža izvrsnu priliku da svoje najave provede u djelo i pokaže da Poljska, nakon 20 godina članstva u EU-u, više nije šegrt, nego može biti i uzor "starim" državama članicama.

Poljska ima snažne argumente u sigurnosnoj politici

Stalni motiv Tuskove retorike posljednjih mjeseci bio je zahtjev da sigurnosna politika Poljske i drugih zemalja istočnog krila NATO-a postane politika cijelog EU-a. "Moramo održavati odnose sa SAD-om, ali Europa mora postati samostalna, stati na vlastite noge. Vrijeme je da završimo eru straha i nesigurnosti prema Rusiji", izjavio je uoči sastanka sa skandinavskim i baltičkim zemljama krajem studenoga.

Što se tiče potrošnje na obranu, Poljska prednjači. Trenutno izdvaja 4,2 posto svog BDP-a na obranu, a do 2025. povećat će te izdatke na 4,7 posto – snažan argument ne samo prema drugim državama članicama EU-a, nego i u predstojećim razgovorima s budućim predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom, koji zahtijeva veću posvećenost europskih partnera.

Nema mira bez sudjelovanja Ukrajine
Tusk je odlučan spriječiti moguće mirovne pregovore o okončanju rata u Ukrajini između SAD-a i Rusije bez sudjelovanja Ukrajinaca. Također, želi da EU sudjeluje u takvim pregovorima."Ukrajina mora biti prisutna na svim pregovorima; svaki prijedlog moraju prihvatiti i naši prijatelji u Kijevu", izjavio je Tusk nakon sastanka s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom 12. prosinca 2024. u Varšavi.

Kako bi bila spremna za svaki scenarij, Poljska gradi obrambenu liniju uzduž granice s Bjelorusijom pod nazivom "Istočni štit" i želi europsko sufinanciranje tog projekta. Varšava također sudjeluje u europskoj inicijativi za protuzračnu obranu - "Europski nebeski štit".

Pregovori o pridruživanju Ukrajine EU-u
Nakon što je Bruxelles prije godinu dana dao zeleno svjetlo Ukrajini za ulazak u EU, Poljska sada želi započeti pregovore o pridruživanju. Prvo poglavlje moglo bi se odnositi na vladavinu prava, ljudska prava i borbu protiv korupcije, izjavio je ministar za europska pitanja Szlapka. Kijev se zalaže za pregovore u što više područja, no Varšava ne želi žuriti.

Poljska je ponovno usred predizborne kampanje: novi predsjednik države treba biti izabran u svibnju. Za vladajuću koaliciju lijevog centra predvođenu Tuskom ovo je borba za sve ili ništa. Stoga će poljski premijer paziti da se ne upusti u europske projekte koji su nepopularni u Poljskoj i koje bi opozicija mogla iskoristiti protiv njega.

U vrijeme krize u Njemačkoj i Francuskoj
Poljsko predsjedanje Vijećem dolazi u vrijeme unutarnje političke krize u Njemačkoj i Francuskoj. Tusk stoga želi iskoristiti slabost dviju vodećih sila EU-a kako bi poboljšao status svoje zemlje. "Poljska se pozicionira vrlo ofenzivno, ali koalicije s Baltikom i sjevernim Europljanima neće biti dovoljne", upozorava stručnjak za istočnu Europu Lang.

Skeptičan je prema poljskom predsjedanju: "Poljska će se predstaviti kao kreativna zemlja sklona Europi – ali istovremeno ćemo ponovno gledati kako ekonomski i politički hendikepi u Njemačkoj i Francuskoj stvaraju prepreke za napredak Europe."