Poljska i Turska - tako daleko, a tako bliske

Finska i Švedska već mjesecima čekaju na ulazak u Sjevernoatlantski vojni obrambeni savez NATO. U svibnju 2022., pod dojmom ukrajinskog rata, ove zemlje su podnijele zahtjev za članstvo. Za njihov prijem se izjasnilo 28 od 30 država članica NATO-a. Samo dvije zemlje to blokiraju: Mađarska i Turska.

Ali dok je mađarski premijer Viktor Orban u međuvremenu obećao da više neće stajati na putu širenju saveza na sjever, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan postavlja uvjete da bi dao svoju suglasnost. On tako zahtijeva da Švedska zauzme oštriji stav prema Kurdskoj radničkoj stranci PKK i Gülenovom pokretu te da Turskoj izruči aktiviste obiju organizacija koji su u Švedskoj dobili azil.

Sada poljski premijer Mateusz Morawiecki želi pomoći u prevladavanju blokade. Tijekom posjeta glavnom gradu Švedske Stockholmu u ponedjeljak (14.2.) osvrnuo se na odlične odnose svoje zemlje s Turskom i obećao da će ih iskoristiti kako bi utjecao na turskog predsjednika.

Unatoč geografskoj i kulturnoj udaljenosti, obje zemlje imaju dug prijateljski odnos koji se temelji na stoljetnoj međusobnoj simpatiji.

Priznanje Turske kao nadregionalne geopolitičke sile

"U odnosima između Poljske i Turske važnu ulogu igra sentimentalnost koja je nastala tijekom desetljeća", kaže za DW Bruno Surdel, stručnjak za Tursku u Poljskom centru za međunarodne odnose (CSM). „Tu dolazi i 'realpolitik' koja postoji na poljskoj strani: priznanje Turske kao nadregionalne geopolitičke sile", kaže Surdel.

Predsjednik Andrzej Duda posljednjih se godina često sastajao s Erdoganom. Duda je posljednji put bio u Ankari 2022., dok je Erdogan posljednji put posjetio Poljsku 2017. "Zbog dugih bilateralnih kontakata, odnos dvojice predsjednika karakterizira međusobno poštovanje", kaže Aleksandra Spancerska, stručnjakinja Poljskog instituta za međunarodne poslove PISM.

Zajednički neprijatelj: Rusija

Pri tome su se Poljaci i Turci često u prošlosti borili na život i smrt. U 17. stoljeću obje su države – Poljska plemićka republika i Osmansko Carstvo – dijelile granicu na rijeci Dnjestar (danas u Ukrajini) i vodile krvave ratove. Poljski kralj Jan III. godine 1683. Sobieski je dao odlučujući doprinos porazu velikog vezira Kara Mustafe pred Bečom, čime je zaustavljen turski juriš na Europu.

Ipak ti stari sukobi davno su zaboravljeni. Poljska i Turska (Osmansko Carstvo do kraja Prvog svjetskog rata) slovile su kao saveznici 300 godina. "Rusija, zajednički neprijatelj, spojila je obje nacije i učvrstila prijateljstvo", objašnjava poljski stručnjak za Tursku Surdel.

Poljsko selo blizu Istanbula

Kada je krajem 18. stoljeća Poljska država podijeljena između Rusije, Pruske i Austrije i nestala sa karte svijeta na 123 godine, Osmansko Carstvo nije priznalo tu podjelu. Nakon neuspjelih ustanaka protiv sila koje su podijelile zemlju, Turska je postala utočište za poljske migrante. Od 1842. u blizini Istanbula postoji poljsko selo: "Polonezköy", poljski "Adampol".

Osnovali su ga doseljenici iz Poljske. Sredinom 19. stoljeća poljski nacionalni pjesnik Adam Mickiewicz pokušao je osnovati poljsku vojnu jedinicu na osmanskom teritoriju koja se trebala boriti protiv carstva. Sam pjesnik umire pripremajući se za misiju u studenom 1855. u Istanbulu.

Kombinacija diplomacije i tehnologije

Savez je ostao živ i u 20. stoljeću. Godine 1923. Poljska je bila prva europska država koja je diplomatski priznala Tursku Republiku Mustafe Kemal Paše Ataturka. Tokom Drugog svjetskog rata, kada su Poljsku okupirali Nijemci i Sovjeti, poljsko veleposlanstvo u Ankari moglo je nastaviti svoje aktivnosti. Više od stotinu poljskih inženjera koji su našli utočište u glavnom gradu Turske imalo je presudan utjecaj na razvoj turskog zrakoplovstva.

Nakon prekida u poslijeratnom razdoblju kada su komunistička Poljska i Turska bile dio dva neprijateljska saveznička sustava – Varšavskog pakta i NATO-u – poljsko-turski kontakti reaktivirani su početkom 1990-ih. Pristupanje Poljske NATO-u zacementiralo je bliske odnose: Varšava je zagovarala prijem Turske EU-u i suzdržala se od kritiziranja Ankare zbog progona oporbe nakon pokušaja puča 2016.

Turska kao posrednik u ratu Rusije protiv Ukrajine

U međuvremenu je ruski agresorski rat protiv Ukrajine ojačao međunarodnu i sigurnosnopolitičku važnost Ankare. Turska se ponudila kao posrednik kada jedva da je bilo zemalja s kojima su i Kijev i Moskva htjeli razgovarati. Povijesni ugovor o žitaricama između Ukrajine i Rusije potpisan je zahvaljujući turskom posredovanju.

"Poljska priznaje geopolitičku važnost Turske, njenu funkciju mosta između Bliskog istoka i Europe, između Rusije i Europe i njenu vojnu snagu", objašnjava poljski stručnjak za Tursku Surdel. "Niti jedna druga važna zemlja izvan Europe nema tako jake odnose s Poljskom. Varšava to koristi kako bi diverzificirala svoje međunarodne kontakte", kaže on.

Turski dronovi kao izvozni hit

Rat se odvija u vrijeme kada ratovanje prolazi kroz "radikalnu transformaciju i dalekosežnu promjenu", kaže stručnjak za istočnu Europu Zaur Gasimov sa Sveučilišta u Bonnu. Turska, kaže on, ima koristi od ove činjenice. "Nove tehnologije pokazale su se odlučujućim u nedavnim ratovima. A u ovom području uloga Turske je jedinstvena: ona je sila kada je riječi o bespilotnim letjelicama s vojnom industrijom koja se širi", kaže Gasimov.

Bespilotna letjelica Bayraktar TB-2, koju od 2022. koristi i poljska vojska, postala je turski izvozni hit. "Poljska je danas važno prodajno tržište za tursko visokotehnološko naoružanje i, uz Ukrajinu, jedan od najvažnijih kupaca turskih dronova", kaže Gasimov.

Turska se također ekonomski i kulturno širi u Poljskoj. "Turski odnosi sa srednjom i istočnom Europom cvjetaju već posljednjih desetak godina", objašnjava stručnjak za istočnu Europu, ukazujući na povećanje turskog izvoza u regiju - posebno kada je riječ o tekstilnim i prehrambenim proizvodima. Osim toga, brojni poljski turisti već desetljećima provode odmor u Turskoj, a turski studenti završavaju semestar u okviru Erasmusa na poljskim sveučilištima.

Razorni potres u tursko-sirijskom pograničnom području 6. veljače također je izazvao veliku spremnost za pomoć u Poljskoj. Istoga dana iz Varšave je u krizno područje doletjelo 76 poljskih vatrogasaca s osam pasa tragača. Uslijedio je dolazak skupine bolničara. Poljski spasioci bili su raspoređeni u Adiayamanu i Besniju i uspjeli su spasiti 13 ljudi iz ruševina tokom sedam dana. Osnovali su i poljsku bolnicu u kojoj je do sada liječeno više od 100 povrijeđenih.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu