"Politička prostitucija" s kandidatskim listama u BiH

Bosna i Hercegovina prvi put ulazi u izbornu trku po novim pravilima, onima koje je na snagu stavio visoki predstavnik Christian Schmidt. Predstojeći lokalniizbori, koji će biti održani u listopadu, ovaj put nude ogroman izbor političkih subjekata, iako se većina slaže da se radi o recikliranim politikama i „političkim dinosaurima“. Mršava ponuda sigurno je jedan od razloga zbog čega se za ove lokalne izbore prijavilo duplo manje glasača iz inozemstva u odnosu na prethodne izbore 2020. godine.

Kada je riječ o državljanima BiH u inozemstvu, prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP), zahtjev je podnijelo nešto više od 53 tisuća birača, čiji su podaci u obradi. Konačan broj bit će poznat nakon njihove obrade i utvrđivanja eventualnih nedostataka.

„Svi oni koji ne ispunjavaju uvjete imat će mogućnost žalbe apelacijskom odjelu Suda BiH", priopćili su iz SIP-a BiH.

Mamac-kandidati

Četiri godine ranije, na izvodu centralnog biračkog spiska za glasanje izvan Bosne i Hercegovine, bila je 101 tisuća birača, nakon što je gotovo 30 tisuća skinuto sa spiska zbog nepotpunih podataka. Razlog za toliko manji broj birača leži u nekoliko činjenica, smatra analitičar Vehid Šehić, bivši član SIP-a. Prvi je smanjena mogućnost manipulacije, jer je registracija digitalizirana, pa je teško vršiti fiktivne prijave na desetine glasača s jedne adrese kao što je to rađeno ranije. Još jedan od razloga su isti ljudi na listama.

„Nažalost, morala i etike u politici nema. Mi smo i do sada imali nemoralna ponašanja političara jer oni ne biraju sredstva kako bi došli do svojih birača“, kaže Šehić, u kontekstu ekspanzije isprobane metode manipulacije fiktivnom kandidaturom političara, koja je zakonski ispravna, ali graniči s bilo kakvim stupnjem političke i svake druge odgovornosti prema građanima.

Mnogo je primjera za potvrdu ove tvrdnje, smatraju politički promatrači: od političkih „preletača" koji mijenjaju stranačke dresove u ovisnosti o tome tko više ponudi novca, pa do otvorene manipulacije biračima, koji na to sve pristaju. Najupečatljivija se odnosi na kandidatske liste, na kojima se nerijetko nalaze stranački dužnosnici na entitetskoj ili državnoj razini ili čak predsjednici stranaka, koji nikada neće sjesti u odborničke klupe lokalnih skupština.

Mjera stvari

„Smatram da su u Banja Luci iskopani politički rovovi, da mi živimo između tih rovova i da nije ugodno živjeti u Banja Luci s toliko sukoba. Smatram da se u banjalučkoj skupštini brže i efikasnije moraju donositi zakoni kao što mi to radimo u Narodnoj skupštini. I zato mislim da sam ja mjera te politike", kaže predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, pokušavajući opravdati zašto je baš on, kao predsjednik stranke Ujedinjena Srpska, nosilac liste ove stranke za gradsku skupštinu.

Cilj je privući glasače, osvojiti glasove i onda to mjesto prepustiti sljedećem na listi, koji onda „povuče“ sljedećeg kandidata i tako u krug dok u odborničku klupu ne sjedne netko sa nerijetko osvojenih tek stotinjak glasova.

Sa stanovišta Izbornog zakona BiH sve je „čisto", ali se postavlja pitanje namjerne obmane birača koji glasaju za političkog subjekta koji naredne četiri godine neće zastupati njihove interese u gradskoj skupštini. Tako će listu SNSD-a u Banjaluci predvoditi direktor Sveučilišno-kliničkog centra Republike Srpske Vlado Đajić, a društvo će mu praviti i ministar zdravlja Alen Šeranić. Na listi je i državni ministar financija BiH Srđan Amidžić, što će napraviti prostor za veći broj kandidata koji inače ne bi prošli „građanski sud“ na prazniku demokracije.

Smeta li to biračima i da li svjesno pristaju na ovakav vid manipulacije?

„A, svejedno, svi su oni isti. Kakve veze ima tko je na listi kad vidiš što rade od nas", „Treba promijeniti Izborni zakon i zabraniti ljudima koji već obavljaju neku od javnih funkcija da se kandidiraju. Ili da podnesu ostavke na ta ranija mjesta, pa izvoli brate, kandidiraj se onda do mile volje“, kažu neki od građana koje smo anketirali.

Opoziciono „poštenje"

Gadljivost na ovakav oblik političkog djelovanja ne pokazuju ni u redovima opozicije, samo u manjem omjeru s obzirom na to da ne raspolažu s tolikim kapacitetima za ostvarivanje boljeg efekta. Odborničku listu PDP-a u Banja Luci, na leđima nosi prvi čovjek stranke Branislav Borenović, koji trenutno sjedi u stolici državnog parlamenta.

„Banja Luka je danas bolja i ljepša nego prije četiri godine, a znamo da može biti još uspješnija, što nam je cilj u narednom mandatu. Skupštinska većina je opstruirala niz odličnih projekata. Zato sada, odlučniji nego ikada, idemo ostvariti još jednu pobjedu za gradonačelnika Draška Stanivukovića, kao i za Skupštinu grada”, rekao je Borenović.

Osim Borenovića, na listi će naći i nekoliko zastupnika opozicije u Narodnoj skupštini RS, od kojih su neki sjeli u skupštinsku klupu upravo na osnovu političke manipulacije, jer im je mandat prepustio „jači“ kandidat koji se našao na listi.

Na listi onih koji osuđuju ovakve poteze nalazi se mali broj stranaka, ali je upitno je li osuda stvarna ili činjenica da se radi o malim partijama koje nemaju kapacitet za izvođenje političkih malverzacija.

„Meni se čini da će ti ljudi biti njima hipoteka na listama, jer se u mnogim slučajevima radi o političkim dinosaurima koji su građanima preko glave. Ljudi su željni i novih lica i ljudi koji nisu istrošeni u politici. Oni računaju na to da ti ljudi mogu 'povući‘ te liste“, kaže predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić. Slično misli i Milan Savanović iz Liste za pravdu i red.

„To su potrošeni ljudi. Javnost očekuje nova lica koja će zaista moći donijeti veće promjene“, kaže Savanović.

Izmjena Izbornog zakona jedino rješenje

Ono što je nemoralno ne znači da je u suprotnosti sa zakonom, kaže Vehid Šehić, napominjući ipak da se radi o svjesnoj obmani birača. Kažnjavanje na izborima je jedini način da se ovoj praksi stane u kraj.

„Ja bih volio da građani prepoznaju takve osobe i ne daju preferenciju tim kandidatima, da spriječimo tu masovnu pojavu. To je obmana i služi kao mamac za naklonost političkoj stranci“, kaže Šehić, ističući da u BiH nema političkog morala što za posljedicu ima politiku osobnog, a ne općeg interesa.

„Sve je do birača. Od njih ovisi hoće li ih sankcionirati ili podržati“, zaključuje Šehić.

Jedino rješenje je izmjena izbornog zakona i zabrana mogućnosti kandidiranja za osobe koja već obavljaju neku političku funkciju, dok s nje ne odstupe ili iz nekog drugog razloga ne okončaju prethodni mandat. Međutim, te eventualne izmjene trebali bi usvajati upravo ljudi koji se pojavljuju na listama, što je, kako kažu poznavaoci političke situacije, malo vjerojatno da će dogoditi bez nekog većeg pritiska sa strane ili nametanja zakona.