1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Pogranične EU zemlje od Bruxellesa traže više novca

25. veljače 2023

15 zemalja Europske unije koje se nalaze na vanjskim granicama, među kojima je i Hrvatska, na konferenciji u Ateni su od Bruxellesa zatražili pomoć u kontroli granica. Ona stiže ali sporo.

https://p.dw.com/p/4NyGQ
Kroatien | Grenzpatrouille
Foto: Elvis Barukcic/AFP/Getty Images

„Za učinkovitije kontrole granica je potrebno pojačanja kako suradnje s ostalim zemljama Europske unije tako i više sredstava", rekao je nakon Konferencije EU-a o vanjskim granicama, održanoj krajem tjedna u Ateni domaćin i grčki ministar za migracije Notis Mitarakis.

Više sredstva za kontrolu granica

U završnom dokumentu konferencije, u kojoj je kao pogranična zemlja EU-a sudjelovala i Hrvatska, se od ostatka unije traži više sredstava za kontrolu vanjskih granica. „Zbog toga što je migracija zajednička odgovornost svih EU zemalja, Bruxelles mora za ove potrebe odvojiti znatna sredstva", stoji u dokumentu. Isto tako se traži i pojačana pomoć zajedničkih postrojbi za zaštitu granica Frontex. Ono što 15 pograničnih zemalja traži je i temeljna promjena politike davanja azila. „Potrebno je pronaći ravnotežu između solidarnosti i odgovornosti", poručuju EU pogranične zemlje. Tu spada i nastojanje da se s tzv. Trećim zemljama sklope određeni ugovori.

Griechenland | Athen | Europäische Konferenz zum Grenzmanagement
Sudionici Europske konferenciji o upravljanju granicamaFoto: Menelaos Myrillas/AFP/Getty Images

Ugovori sa zemljama porijekla

Što to konkretno znači, moglo se čuti od EU povjerenice za unutarnja pitanja Ylve Johansson koja je nazočila konferenciji. „EU se bolje nosi s ratnim izbjeglicama iz Ukrajine nego što se nosila s visokim brojem izbjeglica iz kriznih godina 2015. i 2016. No danas se, kad je u pitanju migracija na vanjskim granicama EU-a, u najvećoj mjeri radi o ekonomskoj migraciji", rekla je Johansson. I zbog toga su prijeko potrebni sporazumi sa zemljama iz kojih dolaze izbjeglice u kojima pravo na azil biva odbijen, kako bi one svoje državljane ponovno primile natrag, što je trenutno prije iznimka nego pravilo. „Zahtjevi za azilom moraju biti rješavani mnogo brže", zatražila je također švedska povjerenica. Upravo je Švedska ta, kako se ističe u zajedničkoj izjavi, koja tijekom svog predsjedanja EU-om potiče pitanje bolje kontrole migracija.

Zemljama koje budu odbijale primiti svoje državljane kojima je u EU odbijen azil, trebalo bi zaprijetiti „instrumentima kojima nalaže EU" a u te mjere, između ostalog,  spada i postroženje viznog režima.

nk

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu