Pet milijardi eura za 300.000 radnih mjesta

Više od milijun zaposlenika primalo je državnu pomoć za skraćeno radno vrijeme. A radili su za oko trećinu manje. Iz toga šef Savezne agencije za rad Frank-Jürgen Weise zaključuje da je spašeno više od tristo tisuća radnih mjesta. Jer, ako dvije trećine radnog vremena nekog zaposlenika ne može biti popunjeno zbog izostanka poslovnih naloga on u pravilu neće biti zadržan zbog jedne trećine posla, nego će biti otpušten, kaže Weise. A preostalu trećinu njegovog posla obavit će preostali zaposlenici u prekovremenim satima. To je spriječeno poticajima za skraćeno radno vrijeme, zaključuje Weise.

Mogućnost poticaja i u 2010.

Šef Savezne agencije za rad zato smatra da je 4,7 milijardi eura koliko je država platila poduzećima koja su uvela skraćeno radno vrijeme i nisu otpustila radnike dobro investiran novac. „Ako sve uzmem u obzir, onda je skraćeno radno vrijeme jeftinije nego nezaposlenost“, kaže Weise. Drukčije stvari izgledaju ako zaposlenik nakon primanja poticaja za skraćeno radno vrijeme ipak bude otpušten. „Onda smo dvostruko platili“, zaključuje Weise.

Broj ljudi u Njemačkoj koji su radili skraćeno radno vrijeme od 2005. do 2009.

Savezna agencija za rad očekuje da će interes za skraćeno radno vrijeme postojati i u 2010. godini. Za tu svrhu je u proračunu predviđeno nešto više od tri milijarde eura. Procjenjuje se da će skraćeno raditi oko pola milijuna zaposlenika i to za trećinu svoga radnog vremena. Weise se osvrnuo i na slučajeve zlouporabe pomoći za skraćeno radno vrijeme rekavši da je sumnjivih slučajeva manje od jedan posto.

Autor: aj/ AP

Odg. ur.: S. Kobešćak