Pad zrakoplova kod Teherana: više pitanja nego odgovora

Sigurno je samo da je u srijedu nadomak teheranske zračne luke „Imam Homeini" pao zrakoplov Boeing 787 ukrajinske aviokompanije, nedugo  nakon što je poletio prema Kijevu. Stradalo je svih 176 putnika i članova posade.

To se dogodilo usred iranskih raketnih napada na američke vojne baze u susjednom Iraku u znak odmazde jer su Amerikanci usmrtili vodećeg iranskog generala Kasema Sulejmanija.

Greškom oboren?

Kanadski premijer Justin Trudeau rekao je da sve informacije kanadskih i partnerskih obavještajnih službi ukazuju da je „zrakoplov oboren iranskom raketom zemlja-zrak". Trudeau je dodao da se to vjerojatno dogodilo greškom. Među putnicima su stradala 63 kanadska državljana. Čak 138 putnika je planiralo u Kijevu presjesti na vezani let za Toronto.

Prethodno je više američkih medija prenijelo da su američke službe neposredno pred pad zrakoplova registrirale radarske signale kao i da su američki sateliti zabilježili lansiranje dviju raketa zemlja-zrak. Predsjednik Donald Trump je nastupio uvijeno, tvrdeći da je u pitanju „tragični“ događaj i da je „netko možda pogriješio“.

Njemački tabloid Bild prenio je fotografije koje su se pojavile na društvenim mrežama, a navodno pokazuju ostatke projektila kojim je oboren zrakoplov.

Što kažu u Teheranu?

„Za nas je očito, i sa sigurnošću možemo reći, da nikakav projektil nije pogodio zrakoplov“, kategorički je u petak rekao Ali Abedzadeh, šef iranske zrakoplovne agencije. On je pozvao SAD i Kanadu da objave podatke na osnovi kojih zaključuju da je zrakoplov oboren raketom. Iran je pozvao ukrajinsku stranu, kao i stručnjake američke kompanije Boeing da sudjeluju u službenoj istrazi.

Pozivi na utvrđivanje istine

Dužnosnici više zemalja, uključujući Veliku Britaniju, Francusku i Rusiju, pozvali su da se ne žuri sa zaključcima prije nego što se slučaj detaljno istraži. „Nužno je otkriti istinu", rekao je francuski šef diplomacije Jean-Yves Le Drian nudeći pomoć francuskih stručnjaka. Ruski zastupnik Vladimir Džabarov je rekao da treba biti pažljiv sa zaključcima. „Iranci su pozvali Ukrajinu da sudjeluje u istrazi. Zašto bi to činili ako znaju da su oborili zrakoplov?“

Što sada?

Iranski stručnjaci su pronašli obje crne kutije iz zrakoplova za koje se tvrdi da su oštećene, ali da je iz njih ipak moguće izvući podatke. U Teheranu su najavili da će, ako treba, potražiti pomoć stručnjaka iz Francuske, Kanade i Rusije. Najavljeno je da bi rad na crnim kutijama mogao potrajati oko mjesec dana, a kompletna istraga i do godinu dana.

„Naravno, uvijek postoji potreba javnosti da odmah zna uzroke pada, ali ispitivanje uzroka zrakoplovnih nesreća je mukotrpno sastavljanje slagalice i ne može se uraditi za nekoliko sati. Ponekad traje danima, mjesecima, nekada godinama ili desetljećima, a nekada se uzrok nikada ne dokaže“, rekao je za DW njemački stručnjak za zračni promet Tim van Beveren.

Je li sigurno letjeti u Iran?

Jedan zrakoplov njemačke Lufthanse se poslije sat vremena leta prema Teheranu vratio u Frankfurt, odakle je poletio. Kompanija je navela da je razlog „promijenjena procjena sigurnosnog stanja za zračni prostor oko zračne luke u Teheranu“. Još od srijede su američke zrakoplovne vlasti zabranile svojim kompanijama letjeti iznad Irana, Iraka i dijelova Perzijskog zaljeva.

Nastavak obračuna

Podaci o mogućem obaranju zrakoplova ponovo su rasplamsali tenzije. Prethodno se vjerovalo da je regija na putu smirivanja nakon što je Teheran nekoliko ispaljenih raketa na ciljeve u Iraku proglasio svojom „osvetom". U napadima nije bilo žrtava. Washington i Teheran su poslali signale da su spremni za razgovore.

Trump je ipak najavio pooštrene sankcije protiv Irana i ponovo branio odluku da SAD usmrti generala Kasema Sulejmanija. „Uhvatili smo totalno čudovište i ubili ga, a to se trebalo odavno dogoditi."

Atomski sporazum je mrtav?

Iran je ovih dana ponovo zaprijetio nastavkom nuklearnog programa. To je još jedan korak prema propasti takozvanog Atomskog sporazuma koji je potpisan 2015. sa zapadnim silama, Rusijom i Kinom. SAD je pod Trumpom jednostrano napustio sporazum iako su međunarodni kontrolori ocijenili da se Iran drži svih odredbi i ne radi na obogaćivanju uranija, to jest razvoju nuklearne bombe.

„Iran ne samo da planira atomsku bombu. Oni razvijaju i projektile koji mogu nositi te bombe“, upozorio je Jürgen Hardt, njemački kršćansko-demokratski stručnjak za vanjsku politiku. On je za DW dodao da zato nema drugog rješenja osim daljnjih razgovora s Iranom.

nr (dw, dpa, afp, rtr)