1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Optužnica protiv Mursija

Najima el Moussaoui / Jasmina Rose3. rujna 2013

Bivši egipatski predsjednik Mohamed Mursi odgovarat će pred sudom zbog poticanja na nasilje. Zajedno s njim optuženo je još 14 čelnika Muslimanske braće. Što to znači za političku budućnost Egipta?

https://p.dw.com/p/19akJ
Mohamed Mursi
Mohammed MursiFoto: Reuters

Optuženi se terete da su naredili nasilno razbijanje prosvjeda pred predsjedničkom palačom početkom prosinca 2012. godine, pri čemu je smrtno stradalo najmanje sedam prosvjednika. Poznavatelji prilika u Egiptu smatraju da prijelazna vlada ovim optužnicama želi nastaviti s oštrim kursem protiv Muslimanske braće. Joachim Paul, šef ureda sa Sjevernu Afriku zaklade Heinrich Böll u Tunisu, smatra da to "pokazuje kako sadašnja vlada koristi sva raspoloživa pravna sredstva da bi Muslimansku braću potisnula u ilegalu".

Egipatska vojska je početkom srpnja svrgnula tadašnjeg predsjednika Mohameda Mursija i preuzela vlast. Mursijeve pristaše to su nazvale pučem i ne prestaju tražiti povratak predsjednika na vlast. Situacija je eskalirala kada su nasilno uklonjena dva prosvjedna kampa Mursijevih pristaša. Najmanje 900 ljudi je tom prilikom izgubilo život. Uslijedio je val uhićenja u kojem je privedeno oko 2.000 pobornika Mohameda Mursija.

Žene tuguju
Stradalo je na stotine ljudiFoto: picture alliance/AP Photo

"Riječ je o kampanji u kojoj se Mursijevi pobornici kriminaliziraju", smatra Ronald Meinardus iz zaklade Friedrich Naumann iz Kaira. Tako su u spektakularnim akcijama uhićeni vodeći ljudi ove organizacije, kritizira Meinardus. Vojska je Muslimansku braću poistovijetila s teroristima, smatra Karim Bitar s Instituta za strateške međunarodne odnose u Parizu.

Pravda za državnog neprijatelja

Kako se pravosuđe ponaša prema uhićenicima moglo se vidjeti proteklog vikenda. Dužnosnik Muslimanske braće Mohamed al-Beltagi je pretučen i ponižavan u zatvoru. Ovaj islamist je na demonstracijama Mursijevih pristaša ispred džamije Rabea-al-Adawija bio jedan od najvažnijih govornika. Joachim Paul iz zaklade Heinrich Böll smatra da egipatsko pravosuđe i one koji upravljaju zemljom "karakterizira snažna polarizacija". "Ne mogu zamisliti da bi sud mogao suditi nepristrano", kaže Paul.

Pitanje koje će Egipat zaokupljati ne samo narednih mjeseci, već i godina je hoće li se produžena ruka Muslimanske braće, Stranka slobode i pravde, uspjeti vratiti na političku scenu. Trenutno nekoliko stvari ukazuju da neće. Kao prvo, Muslimanska braća po vlastitoj želji ne žele sudjelovati u izradi novog Ustava. Jedini izuzetak je selefijska partija Al-Nur. Pored toga islamistički pokret, nakon uhićenja najistaknutijih njegovih predstavnika, prije svega duhovnog vođe Mohameda Badiea, ima problem s organiziranjem. Ronald Meinardus smatra da je ovoj organizaciji "nanesen težak udarac". Dodaje da se demonstracije sada organiziraju ili iz ilegale ili preko socijalnih mreža.

Mohamed Badie
Mohamed BadieFoto: Reuters

Šta će se u Egiptu dogoditi sa strankom koja je na prvim slobodnim izborima izvojevala pobjedu, pa makar i s malom prednošću? Za Meinardusa je mogući scenarij po kojem će se ona raspasti na dva dijela. Prvi dio će se odlučiti na sudjelovanje u političkom procesu, a drugi, vjerojatno manji dio će se radikalizirati i ostati u ilegali. Oba stručnjaka, i Paul i Meinardus, ipak vide i tračak nade za Egipat. Postoje indicije da bi prijelazna vlada mogla početi razgovore s umjerenim krilom Muslimanske braće.