1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Olaf Scholz: „Ne treba nam uvjetovani mir”

16. lipnja 2024

Njemački kancelar Olaf Scholz je odbacio nove prijedloge Vladimira Putina za mirovne pregovore. Ali je spreman s njim razgovarati i to kada bude bilo nečega o čemu vrijedi razgovarati.

https://p.dw.com/p/4h5G3
Njemački kancelar Olaf Scholz u prvom planu
Olaf Scholz: "Putinovo bacanje pijeska u oči"Foto: Kay Nietfeld/dpa/picture alliance

Njemački kancelar Olaf Scholz obećao je punu podršku Ukrajini uoči mirovne konferencije u Švicarskoj koja se održava ovog vikenda. Konferencija je važan prvi korak, rekao je kancelar u intervjuu za njemački javni servis ARD.

Osvrćući se upravo završeni samit G7 u Italiji i odluku o paketu pomoći Ukrajini vrijedan 50 milijardi dolara, Scholz je rekao:

„To je znak Ukrajini da se može osloniti na nas i znak Putinu da ne može računati s tim da će naša podrška s vremenom oslabiti".

„Ono što nam treba nije diktirani mir"

Scholz je negativno komentirao prijedloge ruskog predsjednika Vladimira Putina.

„Ono što on u principu predlaže jest da svoj imperijalistički napad potvrdi u dokumentima. Ono što nam treba nije diktat mira, nego pošten i pravedan mir koji uzima u obzir integritet i suverenitet Ukrajine", rekao je Scholz.

Zato je konferencija u Švicarskoj „prvi važan korak" na kojoj se „neće odlučivati o velikim, važnim pitanjima", rekao je njemački kancelar, ali će se stvoriti „temelje za napredak i stvaranje uvjeta za moguću konferenciju koja bi uslijedila".

Na pitanje novinara u kojoj mjeri Putinov prijedlog cilja na unutrašnju politiku država kao što su Njemačka, Francuska ili Italija i što time želi postići - Scholz je odgovorio da je to „sasvim sigurno usmjereno na unutrašnju politiku različitih zemalja". „Putin zna da ima mnogo ljudi koji žele da razvoj ide u pravcu mira. I zato želi zamagliti činjenicu da je on taj koji je započeo brutalni rat i da ga kao takvog nastavlja".

„Mnogi građani žele mir, kažete. To je svakako nešto što se može zaključiti iz europskih izbora. Razmišljate li da ponovo uspostavite kontakt s Putinom" pitao je Scholza novinar ARD-a.

„Uvijek sam govorio da ću to jednom učiniti", rekao je Scholz. „Ali za to mora doći pravi trenutak. Razgovor ima smisla samo ako se ima o čemu razgovarati", rekao je kancelar. Scholz je naglasio da ne želi da se stekne dojam da isključuje mogućnost razgovora s Putinom.

„Ako se zalažete za mir i sigurnost, ne smijete ostaviti samu zemlju koja je napadnuta" jer bi to „na kraju značilo da Ukrajina mora kapitulirati", rekao je još Olaf Scholz.

Vladimir Putin u tamnom odijelu
Vladimir Putin - "Mir ako se Ukrajina odrekne petine teritorija"Foto: Mikhail Metzel/REUTERS

Putinov prijedlog

Ruski predsjednik Vladimir Putin ponudio je u petak svoj mirovni prijedlog. „Kurs Zapada i Kijeva je da nas poraze. Ali, kao što znate, to nije uspjelo. Danas iznosimo još jedan konkretan, pravi mirovni prijedlog", rekao je Putin u govoru u ruskom Ministarstvu vanjskih poslova.

Ukrajinske trupe se moraju potpuno povući iz četiri regije - Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporožja, rekao je Putin, precizirajući da se radi o oblastima „unutar njihovih administrativnih granica".

Čim Kijev bude spreman na to i službeno otkaže svoje planove za ulazak u NATO, doći će do prekida vatre i pregovora „odmah, doslovno istog trenutka".

Ostali zahtjevi uključuju nenuklearni status Ukrajine, ograničenja njene vojne moći i zaštitu interesa ruskog govornog stanovništva u zemlji. Također moraju biti ukinute sve zapadne sankcije Rusiji.

„Pozivamo na to da okrenemo ovu tragičnu stranicu povijesti i, korak po korak, obnovimo jedinstvo između Rusije i Ukrajine i Europe uopće", rekao je Putin.

Ako Kijev i zapadne prijestolnice odbiju ovu ponudu, oni su politički i moralno odgovorni za nastavak krvoprolića.

Ruski predsjednik je rekao da je to mirovni prijedlog o potpunom okončanju sukoba. Međutim, ako ga Ukrajina i Zapad odbiju - uvjeti za novi prijedlog će se promijeniti, a situacija na frontu neće ići u korist Ukrajine.

Putin želi petinu Ukrajine

Rusija nema potpunu kontrolu ni nad jednom od četiri regije koje je nezakonito anektirala 2022. U Zaporožju Rusija još uvijek ne kontrolira istoimenu administrativnu prijestolnicu. U susjednoj Hersonskoj oblasti, Moskva se u studenom 2022. povukla iz istoimene prijestolnice.

To znači: pored ukrajinske teritorije koju je Rusija već okupirala, Putin želi dodatni teritorij. Odnosno, traži da se Ukrajina odrekne oko 20 posto vlastitog teritorija.

Dijana Roščić (ARD)