Odluka europskog suda izaziva glavobolju u Njemačkoj

Europski sud pravde (ECJ) proglasio je nedopustivim dugotrajno pohranjivanje podataka bez konkretnog povoda u Njemačkoj. Sadašnji propisi krše zakone EU-a, smatraju europski suci. Ako se ne radi o obrani nacionalne sigurnosti, trajno pohranjivanje podataka u sferi elektroničkih komunikacija moguće je samo u ograničenom opsegu. Ukoliko se ne odredi jasno vremensko trajanje pohranjivanja, pristup takvim informacijama predstavlja ozbiljno zadiranje u temeljna prava, jer se o privatnom životu građana mogu donositi vrlo precizni zaključci ​​i kreirati pojedinačni profili dotičnih osoba.

Međutim, kako bi se borile protiv teškog kriminala, države članice mogle bi u ograničenom opsegu „pohranjivati takve podatke, kao i IP adrese, uz strogo poštivanje načela proporcionalnosti", smatra sud.

Na presudu se čeka od 2017.

Pozadina presude je pravni spor između njemačke Savezne agencije za mreže i pružatelja internetskih usluga SpaceNet i Telekoma, koji su podnijeli tužbu protiv obveze pohranjivanja podataka u skladu sa Zakonom o telekomunikacijama.

Savezna mrežna agencija je stavila propis na led još 2017., nakon što je Viši upravni sud u Münsteru odlučio da SpaceNet ne bi trebao biti obvezan pohranjivati ​​podatke - nekoliko dana prije nego što je novo pravilo trebalo stupiti na snagu. Potom je njemački sud uputio predmet na razmatranje Europskom sudu pravde.

U njemačkoj crveno-zeleno-žutoj vladajućoj koaliciji presuda iz Luksemburga vjerojatno će izazvati daljnje razdore. Jer pohranjivanje podataka vrlo je kontroverzno pitanje među koalicijskim partnerima. Riječ je o pitanju moraju li pružatelji internetskih usluga i pružatelji telekomunikacijskih usluga pohranjivati ​​podatke svojih korisnika - na primjer IP adrese i telefonske brojeve – i na zahtjev omogućiti pristup nadležnim tijelima. To predviđa Zakon o telekomunikacijama koji još nije stupio na snagu.

Otvorena formulacija u koalicijskom sporazumu

Dok političari koji se bave pitanjima sigurnosti tu mogućnost vide kao ključno sredstvo u borbi protiv organiziranog kriminala, dječje pornografije i terorizma, aktivisti za građanska prava i potrošači govore o nedopustivom zadiranju u privatnost. U koalicijskim pregovorima liberali (FDP) su se snažno zalagali za postizanje sporazuma o odustajanju od pohrane podataka. I Zeleni su kritični prema ovom instrumentu.

Koalicijski sporazum sadržavao je tekst koji nije odgovorio na mnoga pitanja: „S obzirom na trenutnu pravnu nesigurnost, predstojeću presudu Europskog suda pravde i izazove sigurnosne politike koji iz toga proizlaze, formulirat ćemo propise o zadržavanju podataka na takav način da se podaci mogu zakonito pohraniti prema potrebi i sudskom odlukom."

Savezna ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser iz redova Socijaldemokratske stranke (SPD) nedavno je na godišnjem okupljanju predstavnika sigurnosnih slućbi naglasila kako policija i Ured za zaštitu ustava trebaju najsuvremenije ovlasti za intervencije. Zamjenik frakcije FDP-a u Bundestagu Konstantin Kuhle, s druge strane, rekao je: „Pohranjivanje svih podataka o komunikaciji svih ljudi ne uklapa se u liberalnu demokraciju."

„Dobar dan za građanska prava"

Savezni ministar pravosuđa Marco Buschmann (FDP) je u prvoj reakciji na presudu rekao da se radi o „dobrom danu za građanska prava". On je žestoki protivnik prakse pohranjivanja podataka.

Umjesto toga, on se zalaže na takozvani postupak brzog pohranjivanja, uz mogućnost da suci revidiraju tu odluku. To znači da pružatelj telekomunikacijskih usluga mora određeno vrijeme pohraniti podatke o pojedinim korisnicima ako postoji početna osnovana sumnja.

Europski sud pravde je već ranije utvrdio da je ovaj postupak zakonit. S druge strane, Sud pravde nekoliko je puta poništio nacionalne propise u vezi s pohranjivanjem podataka u raznim zemljama.

jj/ww (dpa, afp, epd, kna)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu