O budućnosti Ukrajine u Parizu i u Rijadu

Na konferenciji u Parizu europski lideri žele definirati zajedničke stavove o situaciji u Ukrajini i sigurnosti u Europi.  U fokusu su novonastali transatlantski odnosi sa SAD-om pod Donaldom Trumpom te pozicija prema mirovnim pregovorima - koje planiraju SAD i Rusija, za početak bez direktnog sudjelovanja europskih lidera.

Kabinet francuskog predsjednika Emmanuela Macrona priopćio je u nedjelju da će na „neformalnom sastanku" pored domaćina, sudjelovati predsjednici vlada Njemačke, Italije, Poljske, Španjolske, Nizozemske i Danske koja će predstavljati baltičke i skandinavske zemlje - i Velike Britanije.

Sastanku će prisustvovati i Antonio Costa, koji predsjedava Europskim vijećem i predstavlja 27 članica EU-a, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte. Kancelar Olaf Scholz je već potvrdio dolazak u Pariz.

Šok na Minhenskoj konferenciji

Plan da se održi ovakav hitan sastanak „skovan" je nakon što je američki predsjednik Donald Trump iznenadio europske lidere time što je u srijedu (12.2.) pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina i najavio da će pregovori okončanju rata u Ukrajini početi odmah - bez prethodnih konzultacija s EU-om ili Kijevom. Kao mjesto za održavanje mirovnih pregovora navedena je Saudijska Arabija.

Zato su sve oči bile uprte u München. Jer, Minhenska sigurnosna konferencija mogla je biti idealno mjesto za iznošenje i zajedničku razradu planova o tome kako će se rat u Ukrajini dalje odvijati i kakva je budućnost transatlantskih odnosa. Očekivanja Europljana bila su velika. Zato je i šok post festum bio veliki.

Ne samo da je potpredsjednik SAD J.D. Vance u svom govoru tek usput spomenuo Ukrajinu, već je svoj nastup iskoristio da oštro kritizira Europljane zbog nedostataka demokracije. Ministar obrane Pete Hegseth nije ni došao u München, ocijenivši prethodno da je članstvo Ukrajine u NATO nerealno.

Vrlo neugodna za europske lidere bila je izjava Trumpovog izaslanika za Ukrajinu Keitha Kellogga, koji je u subotu rekao da Europa neće biti direktno uključena u pregovore, iako će imati „utjecaj". Na pitanje na Minhenskoj konferenciji o tome hoće li Europljani biti za pregovaračkim stolom, Kellogg je odgovorio: „Realno gledano, mislim da se to neće dogoditi."

I drugi američki republikanci su u bavarskoj metropoli iznosili slične stavove, dok se američki državni tajnik Marco Rubio nije uopće oglašavao. Ali je u subotu telefonom pozvao ruskog kolegu Sergeja Lavrova, i s njim, kako je kasnije rekao, razgovarao prvi put u životu.

Uklanjanje „jednostranih prepreka" u odnosima SAD-a i Rusije

Tijekom razgovora, koje je prema navodima Moskve inicirala američka strana, dvojica šefova diplomacije su se dogovorila da uklone „jednostrane prepreke" u bilateralnim odnosima svojih zemalja koje je postavila prethodna američka administracija, prenosi Reuters priopćenje ruskog Ministarstva vanjskih poslova. Pored toga važna tema razgovora su bili i mirovni pregovora za okončanje rata u Ukrajini.

Rubio, koji se u međuvremenu nalazi u Izraelu, izjavio je u nedjelju za CBS da će idući dani pokazati je li ruski predsjednik Vladimir Putin zaista ozbiljan po pitanju mira u Ukrajini. U vezi s mogućim probojem o okončanju rata u Ukrajini na predstojećim pregovorima s ruskim dužnosnicima, on je rekao:

„Proces ka miru nije nešto što se rješava na jednom sastanku. Još ništa nije finalizirano", naglašavajući da je cilj pronaći prostor za širu diskusiju „koja bi uključivala Ukrajinu i vodila ka okončanju rata".

Nema detalja o sastanku u Saudijskoj Arabiji

Američki državni tajnik će iz Izraela otputovati u Saudijsku Arabiju, gdje bi se trebao sastati s ruskim predstavnicima, posebnim američkim izaslanikom Stevom Witkoffom i savjetnikom za nacionalnu sigurnost Mikeom Waltzom.

Tko će činiti rusku delegaciju i kada će točno sastanak biti održan, Rubio nije rekao za CBS. Ni specijalni izaslanik Witkoff nije dao konkretne informacije, samo je izrazio nadu da će postići „neki doista dobar napredak u vezi s Rusijom i Ukrajinom".

U Saudijskoj Arabiji trenutačno boravi i delegacija iz Ukrajine, a prema riječima ukrajinske ministrice privrede Julije Sviridenko, cilj posjeta je priprema mogućeg dolaska predsjednika Volodimira Zelenskog u tu zemlju. Ona nije precizirala bi li taj posjet bio povezan s mirovnim pregovorima o Ukrajini, koje su najavili iz SAD-a, niti kada bi se to moglo dogoditi.

A Macron je u nedjelju izjavio je da telefonom razgovarao sa saudijskim prijestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom o ulozi Saudijske Arabije u eventualnom mirovnom sporazumu za Ukrajinu i naglasio da Europa treba igrati ključnu ulogu u tom procesu.

Reuters: SAD uputio katalog pitanja u vezi Ukrajine

Sjedinjene Američke Države su svojim europskim saveznicima dostavile upitnik u vezi sa sigurnosnim sporazumima koji se tiču Ukrajine. To proizlazi iz dokumenta u koji je imala uvid agencija Reuters.

U njemu se, između ostalog, europskim partnerima postavlja pitanje: „Koje zahtjeve za podršku od strane SAD-a, ako ih uopće ima, bi vaša vlada smatrala nužnim za sudjelovanje u ovim sigurnosnim sporazumima?" Još jedno pitanje glasi: „Koji kratkoročni i dugoročni resursi su, prema Vašem mišljenju, konkretno potrebni od strane SAD-a?"

U dokumentu se također članicama EU-a postavljaju pitanja o tome koje bi zemlje mogle doprinijeti jamstvu mirovnog sporazuma, koje zemlje bi bila spremne poslati trupe u Ukrajinu kao dio mirovnog sporazuma i kolika bi bila veličina potencijalnih snaga predvođenih Europom?

Europska vojska u Ukrajini?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u subotu je ponovio da ne smije biti „odluka o Ukrajini bez Ukrajine" niti „o Europi bez Europe". On je pozvao na stvaranje europske vojske, tvrdeći da kontinent više ne može računati na Washington.

Britanski premijer Starmer je u nedjelju navečer rekao da je spreman poslati vojsku Ujedinjenog Kraljevstva u Ukrajinu kako bi se jamčio mir u okviru mirovnog sporazuma.

Poljski ministar vanjskih poslova Radoslav Sikorski odbacio je zahtjev ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za formiranje europske vojske kao odgovor na prijetnje iz Rusije. On je naglasio da slanje poljskih trupa u Ukrajinu nije opcija, jer je zadatak Poljske u okviru NATO-a, a to je zaštita istočnog krila Saveza, a samim time i vlastitog teritorija.

„Treba biti oprezan s pojmom europske vojske, jer se može različito tumačiti", rekao je Sikorski u jednom televizijskom intervjuu. Dodao je da neće biti ujedinjavanja nacionalnih armija, ali da podržava razvoj obrambenih kapaciteta EU-a, što bi podrazumijevalo subvencije EU-a za vojnu industriju radi povećanja proizvodnih kapaciteta, „ali i europske oružane snage koje zaslužuju to ime".