Novi trend: Noćnim vlakom od Münchena do Zagreba

Dok kotači jednolično kloparaju, polako uranjam u san. Bavarsku, Austriju i Alpe ostavljamo iza nas.

Sljedećeg jutra budi me kucanje na vratima kupea i prijateljsko „Dobro jutro" – kontrola putovnica na slovensko-hrvatskoj granici. Kondukter zatim servira jaku crnu kavu. U devet sati stižem na glavni kolodvor u Zagrebu. Put je trajao nešto manje od 15 sati, od kojih se najmanje šest sati spava.  

Od Berlina do Münchena sam stigla brzim vlakom, koji nema spavaća kola. Iz Njemačke u Hrvatsku spavaćim kolima može se putovati samo iz Münchena. Za to postoji više razloga. 

Od ukidanja noćnih vlakova do suradnje 

Vraćamo se u 2016. godinu, kada je Njemačka željeznica (Deutsche Bahn, DB) uklonila s tračnica svoje „City Night Line" vlakove. Kao razlog za ukidanje te ponude, nakon devet godina, navedena je ekonomska održivost. Prema navodima DB-a noćne linije su pravile gubitke od preko 30 milijuna eura godišnje. 

Prema riječima glasogovornice Njemačke željeznice, posao s noćnim vlakovima je složen i skup, od opreme i održavanja, do specijalnih radova i posebno obučenih radnika. Ipak, yta ponuda nije sasvim ukinuta. DB nema svoja spavaća kola, ali surađuje s europskim partnerima. 

Austrijske željeznice (ÖBB) pokazuju da noćni vlakovi ne moraju nužno biti na margini tržišta i da se i tu može zaraditi. ÖBB je 2016. godine preuzeo dijelove linija noćnih vlakova Njemačkih željeznica. Od tada se broj putnika svake godine povećava. Izuzetak je naravno 2020., kada je izbila pandemija.

I ÖBB je upoznat s izazovima noćnog prometa. Glasnogovornik Berhnard Rieder kaže: „Jasno je da se ne možete obogatiti samo kroz poslovanje s noćnim vlakovima. Troškovi ´hotelskog putovanja` su znatno viši od troškova vlakova koji prometuju tijkom dana." 

Zato su posebno ponosni na pozitivanu bilancu iz 2019. godine. Austrijanci se ne mogu požaliti na mali broj rezervacija, vlakovi su popunjeni do jeseni, kaže glasnogovornik ÖBB-a. Cilj je da dugoročno bude tri milijuna putnika, zato se trenutno grade 33 nova vlaka. 

Moda ili prekretnica? 

Podaci Austrijskih željeznica pokazuju da sve više ljudi želi putovati spavaćim kolima. Je li riječ o trendu ili početku pravog zaokreta u mobilnosti?

Povećanu potražnju, širenje mreže noćnih vlakova i prekid ukidanja važnih linija, stručnjak za mobilnost Berhnard Knirim vidi kao trend. „Za procvat ili početak pravog preokreta u mobilnosti to je još uvijek malo", smatra Knirim. „Za to bi nam bila potrebna prava europska mreža, koja se može koristiti na svim linijama i koja nema nedostataka." 

Na otklanjanju tih nedostataka zajedno rade austrijski ÖBB, njemački DB, francuski SNCF i švicarski SBB. Krajem 2020. godine oni su najavili proširenje europske mreže noćnih vlakova.

Od tada se iz Njemačke, spavajući, može doći do sve većeg broja velikih gradova u Europi. Od 2023. godine u planu je još trinaest povezivanja, između ostalog s Berlinom, Bruxellesom i Parizom. 

Ljubitelji vlakova, poput Matthiasa Gastela, glasnogovornika njemačkih Zelenih za prometnu politiku, oduševljeno pozdravljaju mrežu noćnih vlakova dugu do 2.000 kilometara. „To je nevjerojatna razdaljina. U zraönom prometu se tada već govori o letu na srednjim udaljenostima."

Njegova vizija je željeznička mreža koja bi letove unutar Europe učinila suvišnim. Ali do tada je potrebno proširiti infrastrukturu i bolje koristiti digitalizaciju. Naravno, treba smanjiti i neravnotežu kada je riječ o konkurentnosti. Prema mišljenju Gastela, „letovi su jednostavno suviše jeftini". 

Putovanje na ekološki prihvatljiviji način 

Putovanje noćnim vlakom je bolje za klimu od putovanja avionom na istoj relaciji. U noćnom vlaku od Münchena do Zagreba često se klima spominjala kao argument.

Za Ismaila iz Amsterdama to je, međutim, i jedna sasvim druga vrsta putovanja: „Uvijek se osjećam kao da idem na putovanje kroz vrijeme."

Čini se da je dugogodišnje letenje niskotarifnim kompanijama putnicima donijelo više nerviranja, nego obećane lakoće. „Za mene je putovanje vlkaom opuštenije. Na aerodrom moraš doći dva sata ranije, a onda se pojavi neki problem. Onda opet moraš dugo čekati na prtljagu. I na sve to naravno dolazi i emisija štetnih plinova", kaže Johanes, planer prometa iz Waimara. 

Ranih devedesetih, EU je uvela poreske olakšice za xzračni promet. Odjednom su svuda postale dostupne niskotarifne avio-kompanije. Tome je prvenstveno doprinijelo ukidanje takse na kerozin i ukidanje PDV-a na međunarodnim letovima.

Sa procvatom niskotarifnih avio-kompanija, gotovo da je prestalo ulaganje u željeznički promet, a imidž željeznice je postajao sve gori, kaže stručnjak za mobilnost Knirim.

Višedesetljetno favorizovanje avio-saobraćaja, postepeno je obesmislilo noćne vlakove. Bernhard Rieger iz ÖBB-a to vidi kao razlog što je toliko europskih željeznica iz ponude izbacilo noćne vlakove. 

Na mom noćnom putovanju do Zagreba, prešla sam tri državne granice. Razgovarala sam s ljudima iz šest zemalja. U Münchenu sam se okrijepila svinjskim pečenjem i knedlama i probudila se s pogledom na slovensko podnožje Alpa – noćni vlakovi su divan način putovanja.

Omogućuju da se oseti daljina, na spor, elegantan i opušten način. Pored toga, ta vrsta putovanja je za klimu bolja od letenja. Za putovanja po Europi više neću tako brzo ući u avion.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu