Nove sankcije EU-a nakon smrtnih kazni u Iranu

Dva mjeseca nakon smrti 22-godišnje Iranke Mahse Amini u policijskom pritvoru, ministrice i ministri vanjskih poslova EU-a uveli su drugi paket sankcija vlastima u Iranu. Amini je umrla nakon što ju je uhitila vjerska policija, jer navodno nije na odgovarajući način nosila tradicionalnu maramu. Njena smrt pokrenula je veliki val prosvjeda širom zemlje. Oni su sada usmjereni protiv sustava u iranskoj teokraciji. 

Snage sigurnosti su ubile stotine ljudi za vrijeme prosvjeda. Prema podacima organizacija za zaštitu ljudskih prava, uhićeno je oko 14.000 ljudi. Neki su, kako se navodi, već osuđeni na smrt. Ministar vanjskih poslova Luksemburga Jean Asselborn to je nazvao „okrutnim". Zbog te eskalacije, ovaj paket sankcija sigurno neće biti posljednji protiv vlasti u Iranu, kazao je Asselborn. 

Pre mjesec dana EU je uveo prve sankcije vjerskoj policiji. Sada se uvode sankcije vodstvu Revolucionarne garde i miliciji uključenoj u suzbijanje protesta i demonstracija. Nakon sastanka ministrica i ministara vanjskih poslova EU-a priopćeno je da ovaj i prethodni paket sankcija pogađaju jedanaest institucija i 126 ljudi, kojima će biti zamrznuta imovina ili zabranjen ulazak u EU. „Njih smatramo odgovornima za ove zločine u vezi s ljudskim pravima", rekla je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock u Bruxellesu. Odgovorni ne bi trebali vjerovati „da mogu bez posljedica tlačiti, zastrašivati i ubijati vlastiti narod". Time se šalje snažan signal iranskim vlastima. 

Iz Teherana je stigao oštar odgovor. „Njemačke vlasti trebaju pogledati povijest svoje zemlje, povijest ljudskih prava u vezi s naoružavanjem agresorskog režima protiv Irana. Njemačka nije u poziciji da kritizira Iran“, poručio je glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Naser Kanani, prenose državni mediji. Nije rekao na koji „agresorski režim“ misli. Teheran smatra Izrael i SAD najvećim neprijateljima, a Saudijska Arabija je regionalni rival. Sankcije neće utjecati na Iran, istakao je Kanani. 

Njemačka vlada se također založila za to da elitna vojna jedinica Revolucionarna garda bude stavljena na listu terorističkih organizacija u EU, čime je izjednačena s Al-Kaidom, „Islamskom državom" ili milicijama Hezbollaha. Europljani, međutim, nisu otišli tako daleko, jer je to i pravno vrlo složeno, navode iz njemačke delegacije. 

Nema sankcija za navodnu isporuku raketa Rusiji 

Kaznene mjere protiv iranskih građana izrečene su i prije tri tjedna, zbog isporuke borbenih dronova Rusiji. Iran je u međuvremenu priznao te isporuke. Rusija koristi bespilotne letjelice u Ukrajini za napad na ključnu civilnu infrastrukturu. Međutim, još uvijek nema dokaza o isporuci raketa o kojoj su izvještavali mediji, rekao je visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell. Zbog toga se ne mogu izreći nikakve posebne sankcije. No on je iransko miješanje u sukob nazvao „zabrinjavajućim". 

Rusiji nisu uvedene nikakve daljnje sankcije. Borrell, međutim, kaže da je u pripremi naredni, deveti paket sankcija. U toku su pravne pripreme za određivanje novih ciljeva sankcija. Vijeće ministara ima vlastitu radnu skupinu s diplomatima iz svih 27 zemalja članica, koja se gotovo svakodnevno bavi sankcijama EU-a. 

Državljani EU-a u iranskom pritvoru 

Ministri vanjskih poslova EU-a također moraju brinuti za svoje građane koji su uhićeni tijekom prosvjeda u Iranu. Iranske vlasti su priopćile da su Francuskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Poljskoj i Italiji dostavile dokaze o umiješanosti u prosvjede za ukupno devet uhićenih osoba . 

„Svijet gleda", rekla je o situaciji u Iranu njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock. Njemačka i Island zbog toga su zatražili da o nasilju nad demonstrantima idući tjedan u Ženevi raspravlja UN-ovo Vijeće za ljudska prava. Odgovarajući zahtjev podnijela je njemačka veleposlanica u Ženevi. „Dat ćemo glas hrabrim ženama i muškarcima u Iranu“, najavila je Katharina Stasch. „Želimo da dokazi budu prikupljeni neovisno i da slučajevi kršenja ljudskih prava budu izvedeni pred lice pravde na nacionalnoj i međunarodnoj razini." No Vijeće za ljudska prava ne može uvesti sankcije, već može samo javno ukoriti Iran i pokrenuti istragu. 

Macron govori o „revoluciji"

Francuski predsjednik Emmanuel Macron vidi slabe šanse za daljnji napredak pregovora o zaustavljanju programa nuklearnog oružja, koje s Iranom vodi Europska unija. U intervjuu za radijsku postaju Frans Intern on je rekao da su izgledi "vrlo krhki zbog situacije u Iranu i zahtijeva Irana koje je vrlo teško ispuniti. Revolucija je mnoge stvari promijenila”.

Više puta u intervjuu Macron je rekao da je to što se događa u Iranu revolucija. „Krajnje impresivno u vezi s ovim pokretom, ovom revolucijom, je to da ju nose mlade žene i muškarci koji ne znaju ništa osim života pod tim režimom”, rekao je francuski predsjednik.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu