Nova epoha u odnosima BiH i Hrvatske?

Kolinda Grabar-Kitarović je prva žena na funkciji predsjednika Republike Hrvatske, ali i prva iz HDZ-a (Hrvatske demokratske zajednice) na tom mjestu nakon 15 godina. Politički analitičar Pejo Gašparević za Deutsche Welle kaže da se na osnovi predizborne kampanje Kolinde Grabar-Kitarović, ali i njezinog nastupnog govora nakon izborne pobjede, može zaključiti da nova hrvatska predsjednica izražava „visoke ambicije i čvrstinu u namjeri da pomakne Hrvatsku iz političke konfliktnosti i ekonomske učmalosti“.

„Treba primijetiti kako je u nastupnom govoru Grabar-Kitarović već u prvim rečenicama spomenula i Hrvate u BiH, te istakla potrebu za uspostavom njihove ravnopravnosti s druga dva konstitutivna naroda u BiH. Takav nastupni govor može se shvatiti i kao nagovještaj pojačanog političko-diplomatskog angažmana službenog Zagreba u uklanjanju neravnopravne pozicije hrvatskog naroda u BiH. Nova hrvatska predsjednica bit će i sukreator vanjske politike Hrvatske. Pri tome treba imati u vidu da je u njezinu dosadašnju karijeru utkano bogato iskustvo. Grabar-Kitarović je bila hrvatska ministrica vanjskih poslova, zatim ambasadorica Hrvatske u Sjedinjenim Američkim Državama, te pomoćnica glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju. Te su joj dužnosti pružile priliku za stjecanje uvida u međunarodna gibanja na najvišim svjetskim nivoima“, kaže Gašparević.

"Predsjednicu Hrvatske izabrali građani BiH"

Kolinda Grabar-Kitarović je kao kandidatkinja HDZ-a stala na čelo hrvatske države, a povjerenje joj je poklonila većina državljana BiH s pravom glasa. Hrvati iz BiH su joj dali 16.000 glasova tako da se, kako za Deutsche Welle kaže profesor Mostarskog sveučilišta Slavo Kukić, može reći da je Kolinda Grabar-Kitarović pobijedila upravo zahvaljujući glasovima građana BiH.

„Taj je detalj tragikomičan, da građani jedne države biraju predsjednika druge države. Dakle, izbor predsjednika u Republici Hrvatskoj zavisi od birača iz BiH. Sada treba postaviti pitanje jesu li, u filozofiji onih koji se predstavljaju kao zastupnici hrvatskog naroda u BiH, čisti računi što se tiče odnosa prema BiH i bh. društvu, prema njezinom suverenitetu? Hrvati iz BiH su iz različitih razloga skloni HDZ-u, dakle nacionalističkoj opciji. Ovi izbori su to i pokazali i ja osobno mislim da će cijenu za to platiti oni sami“, kaže Kukić.

Grabar-Kitarović i savezništvo Čović-Dodik

Dosadašnji predsjednik Hrvatske, kandidat SDP-a (Socijaldemokratske partije) Ivo Josipović, prešutno je prelazio preko savezništva lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića i SNSD-a (Saveza nezavisnih socijaldemokrata) Milorada Dodika. Kolinda Grabar-Kitarović dolazi iz HDZ-a - političke stranke koja, prema mišljenju zagrebačkog politologa Davora Gjenera, neće blagonaklono gledati na savezništvo Čović-Dodik. U komentaru za Al Jazeeru Balkans Gjenero tvrdi da je Grabar-Kitarović „umjerena europska političarka, koja neće imati razumijevanja za Čovićevo tajno paktiranje s Dodikom“. „Grabar-Kitarović je, za razliku od Josipovića, vrlo posvećena hrvatskom euroatlantizmu, ali i podršci uključivanja susjeda u euroatlantske strukture, dakle, prije svega u NATO. Njoj je neprihvatljiv koncept suradnje stranke koja je njoj bliska u BiH, s političkom organizacijom koja čvrsto blokira približavanje te države euroatlantskim strukturama“, kaže Gjenero.

I profesor Kukić smatra kako je moguće da će Kolinda Grabar-Kitarović zahtijevati distanciranje Čovića od Dodika. „S druge strane, činjenica da Grabar-Kitarović dolazi iz HDZ-a može biti i preduvjet za obnavljanje veza iz vremena Mate Bobana i Radovana Karadžića. Ukoliko Grabar-Kitarović i lider HDZ-a Tomislav Karamarko budu zahtijevali distanciranje Čovića od Dodika te tražili od Čovića da ne zastupa srpske nego hrvatske interese, to bi moglo biti dobro i za Hrvate i za BiH kao državu i društvo“, kaže Kukić.