SPD za zakon o useljavanju

Zbunjujuće i netransparentno, "birokratsko čudovište" ili "nepregledna krparija": Burkhard Lischka nije mogao pronaći prave riječi za tolika pravila kojima se regulira useljavanje stručne radne snage u Njemačku. Za one koji žele doći i raditi u Njemačkoj, a koji nisu građani EU-a ili izbjeglice, postoji 50 različitih dozvola boravka. Glasnogovornik za unutarnjopolitička pitanja Zastupničkoga kluba SPD-a u njemačkom Bundestagu Lischka kaže: "Studij prava nije dovoljan da se sve to shvati."

"To je noćna mora" - tim je riječima Hani Yousuf opisala svoje iskustvo s njemačkom birokracijom. Ova pakistanska novinarka živi u Karačiju. Dok smo vodili intervju telefonom bivala je sve ljuća kad se prisjećala procedure koju je prije šest godina morala proći zbog dobivanja vize i radne dozvole na šest mjeseci. Službenici Njemačkog veleposlanstva niti su bili spremni pomoći, niti su bili fleksibilni, a prije svega su bili "krajnje neljubazni". No, ona je ipak na kraju dobila vizu. "Ali, sve to je jednostavno ostavilo gorak ukus", kaže Yousuf. Nakon takvog iskustva skoro da nema više interesa raditi u Njemačkoj. "Morala bih dobiti neku stvarno dobro ponudu", dodaje. "Inače, radije bih otišla u Kanadu." Jer, tamo se kvalificirani useljenici primjereno tretiraju.

Hani Yousuf nije usamljena u ovakvom mišljenju. Istina je da su pojedini DW-u iznijeli i pozitivna iskustva, ali ipak Njemačka još uvijek nije omiljeni cilj visokokvalificirane radne snage. Kako bismo na međunarodnom nadmetanju za vrbovanje visoko kvalificirane radne snage bili konkurentni "morali bismo uložiti više napora", kazao je šef Zastupničkog kluba SPD-a Thomas Oppermann. I on naglašava kako su Kanada, Velika Britanija i skandinavske zemlje puno aktraktivnije kada je riječ o ponudama za stranu kvalificiranu radnu snagu.

Uz to treba napomenuti da će Njemačkoj idućih godina i desetljeća biti nužno više useljenika. Natalitet opada, sve je manje radno sposobnog stanovništva, a gospodarske udruge upozoravaju da ponestaje kvalificirane radne snage te se zalažu za intenzivniju politiku useljavanja.

Zakon po uzoru na kanadski

SPD, koji se već dugo snažno zalaže za donošenje zakona o useljavanju i pojednostavljivanje kompleksnih pravila, ovog tjedna je u Berlinu predstavio nacrt zakona po uzoru na kanadski model. Kandidati bi se trebali registrirati online, a bodovanje bi se obavljalo na temelju kvalifikacija, znanja jezika, ponude za radno mjesto za koje se kandidira, starosne dobi i "integracijskih aspekata", kao što je radno iskustvo ili rodbina u Njemačkoj. Prema planu SPD-a za svaki od navedenih kriterija se dodjeljuju bodovi. Tako bi se kandidati rangirali, a oni koji dobiju konkretnu ponudu za posao bi se pomicali prema vrhu rang-liste.

Po želji SPD-a, Bundestag bi trebao svake godine ponovo odlučivati o broju eventualnih useljenika. Ta stranka predlaže da se počne s kontingentom od 25.000 osoba. Svi kandidati bi, ovisno o njemačkoj potražnji i mjestu na rang-listi, trebali proći provjere njemačkih diplomatskih predstavništava i sigurnosnih službi kako bi se utvrdilo mogu li useliti u Njemačku. Nakon toga bi trebali dobiti dozvolu boravka u trajanju od tri godine, koja bi, kako kaže Oppermann, mogla produžiti "ako sve bude u redu". Useljenici, koji su dobili ponudu za posao, također bi trebali smjeti sa sobom povesti i članove obitelji - supružnike i djecu - koji bi imali pravo ostati u Njemačkoj onoliko dugo koliko im je osigurana egzistencija.

Nema bodova za izbjeglice

To bi bio zapravo "sustav orijentiran prema stvarnim potrebama" društva, kazao je Oppermann prilikom predstavljanja nacrta zakona. On je istovremeno iz bodovnog sustava isključio tražitelje azila, napomenuvši da izbjeglice ne bi mogle biti uključene u bodovni sustav. SPD ne želi da se na ovaj način daje poticaj ljudima da dođu kao izbjeglice i da se onda prijavljuju za posao čim stignu u Njemačku. U svakom slučaju bi ovaj prijedlog "dobrano rasteretio" i sustav azila, jer bi se tako uspostavio legalni put dolaska u zemlju.

Stručnjak za migracije Orkan Kösemen iz Zaklade Bertelsman nije siguran da je potrebno donošenja novog zakona. Jer, već postoji jedan instrument na razini Europske unije, odnosno Blue Card i viza u trajanju od šest mjeseci za one koji su u potrazi za poslom, kaže Kösemen. "Sredstva su dakle tu, ali vlada to nije dovoljno objasnila." Posljedica toga je mala potražnja. Jer, u tom slučaju se ova ciljna skupina radije iseljava u zemlje na engleskom govornom području. Jasno poboljšanje bi bilo kada bi se sva ta sredstva povezala i učinila transparentnijim, smatra Kösemen.

Ostaje otvoreno hoće li SPD, usprkos svim naporima, uspjeti uvjeriti svoje koalicijske partnere. Oppermann bi najradije donio zakon još za vrijeme ovog mandata. Jer, tijekom sljedeće godine bi, zbog predstojećih izbora i izborne kampanje, to bilo teško. Istina je doduše da se CDU krajem 2015., nakon višemjesečne rasprave, izjasnio za usvajanje zakona o useljavanju. No, sestrinska stranka CSU je za strože kriterije kada je riječ o useljavanju, odnosno oni se zalažu za "zakon o ograničavanju useljavanja". Tako bi se, pored stručnih kvalifikacija i potreba gospodarstva, ubuduće više pozornosti usmjeravalo na kulturološke sličnosti sredine iz koje dolaze useljenici, stoji u prošle nedjelje usvojenom podnesku CSU-a.