Njemačka: čvrstom rukom protiv organiziranog kriminala

Krajem lipnja u Ruhrskoj oblasti dogodile su se masovne tuče sukobljenih sirijskih i libanonskih velikih obitelji (takozvanih „klanova"). Koncem svibnja je izrečena presuda šestorici takozvanih „pripadnika klana za krađu dragulja" u vrijednosti od preko 100 milijuna eura iz Grünen Gewölbea u Dresdenu. U Berlinu već više od 100 dana traje sudski postupak zbog optužbi za iznudu u reperskom miljeu: klanski kriminal se često pojavljuje na naslovnim stranicama njemačkih medija. Zato u predgovoru najnovijeg izvještaja o stanju kriminala klanova u najvećoj njemačkoj saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji stoji važna rečenica: „Kriminalno ponašanje pripadnika tursko-arapskih klanova u suprotnosti je s javnom percepcijom i zato, pored policijske, ima i političku relevantnost."

Ta politička relevantnost je klanski kriminal katapultirala čak i u koalicijski sporazum savezne vlade koju čine SPD, Zeleni i FDP: borba protiv te pojave okarakterizirana je prioritetnom. Klanski kriminal trenutno je politički još relevantniji jer se u listopadu ove godine održavaju pokrajinski parlamentarni izbori u Hessenu i Bavarskoj, a desničarsko-populistička Alternativa za Njemačku (AfD) u ispitivanju javnog mnijenja ima 21% glasova - a i sadašnja savezna ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser u Hessenu vodi izbornu kampanju, gdje želi postati šefica vlade.

Kolektivno prisilno protjerivanje?

Nancy Faeser trenutno puni naslovnice medija jer očigledno planira protjerivanje pripadnika kriminalnih klanova, čak i ako im nije dokazano da su počinili neki specifičan zločin. Ta namjera proizilazi iz nacrta za diskusiju objavljenog početkom kolovoza. Na 18. strani tog dokumenta od 35 stranica, autori navode: „Do sada je interes za protjerivanje pripadnika organiziranog kriminala postojao samo ako je postojala pravomoćna kaznena presuda (...)". To bi sada trebalo izgledati drugačije, analogno pripadnicima terorističkih organizacija.

Glasnogovornik Saveznog ministarstva unutarnjih poslova Maximilian Kall je u ponedjeljak rekao da bi, ako taj prijedlog postane stvarnost, protjerivanja ubuduće mogla biti moguća tek "ako činjenice opravdavaju izvođenje zaključka da je netko bio ili je dio kriminalne organizacije". Osvrćući se na kriminalne klanove, Kall je rekao da kod svakog pojedinog člana tih velikih obitelji, koji bi po novom pravilniku trebao biti protjeran, mora postojati povezanost s kriminalnim aktivnostima. Budući da se taj plan našao na meti kritika, Kall je naglasio: "Pripadnost nekoj obitelji ne predstavlja kriminalnu aktivnost."

I pripadnost nekoj kriminalnoj organizaciji najprije se mora utvrditi, naglasio je Dirk Peglow u intervjuu za DW. Stoga on kao predsjednik Udruženja njemačkih kriminalističkih istražitelja poziva na zapošljavanje većeg broja inspektora, umjesto pojednostavljene procedure protjerivanja.

Što se krije iza pojma "klanski kriminal"?

Savezna kriminalistička policija (BKA) od 2018. godine, u okviru pripreme saveznog izvještaja o stanju organiziranog kriminala, ciljano prikuplja podatke o klanskom kriminalu. Za BKA, klan je "neformalna društvena organizacija koja je određena podrazumijevanjem zajedničkog podrijetla njenih članova". Nju karakterizira stroga hijerarhijska struktura, izražen osjećaj pripadnosti i zajedničko razumijevanje normi i vrijednosti. Ako pripadnost klanu "predstavlja spojnu komponentu koja potiče počinjenje zločina ili sprječavanje njihove istrage", BKA govori o "klanskom kriminalu".

Za BKA postoje razlike što se tiče podrijetla velikih obitelji. Na vrhu statistike su takozvani Mhallamiye Kurdi iz jugoistočne Turske i Libanona. Slijede skupine turskog i arapskog podrijetla, kao i one sa zapadnog Balkana i iz zemalja Magreba.

Te obitelji ne djeluju širom Njemačke, već se koncentriraju u određenim regijama. Više od dvije trećine svih istraga provedeno je u saveznim pokrajinama Sjeverna Rajna-Vestfalija, Donja Saska te gradovima-pokrajinama Bremenu i Berlinu.

Nanošenje tjelesnih ozljeda, neredi, upotreba oružja

Sjeverna Rajna-Vestfalija od 2018. svake godine objavljuje poseban izvještaj o stanju klanskog kriminala. U zadnjem izvještaju iz 2022. godine navodi se da 28 posto, skoro trećinu zločina, čine "teški zločini" - odnosno tjelesne ozljede. Prema izvještaju o situaciji s klanskim kriminalom, nasilje se "često smatra legitimnim sredstvom za rješavanje sukoba; nasuprot tome, tolerancija i spremnost na kompromis su, po mišljenju članova nekog kriminalnog klana, više znak slabosti".

Riječ je o "značajnom potencijalu opasnosti, kroz, na primjer, upotrebu oružja i oruđa za udaranje". Osim toga, "beznačajni razlozi i radnje koje se doživljavaju kao povreda časti" ponekad su bili dovoljni kao povod za "velike fizičke obračune".

Organizirani kriminal koji je zaista opasan odvija se u tajnosti, kaže kriminolog Thomas Müller u intervjuu za DW. On je sedam godina istraživao organizirani kriminal u Bremenu, a kasnije je 10 godina bio nadležan za integraciju u policiji u Bremenu. Borba protiv klanskog kriminala politički se može dobro iskoristiti, primjećuje Müller. On istovremeno žali i zbog "kolateralne štete" u akcijama protiv klanskog kriminala. To nanosi veliku štetu ljudima koji dolaze iz slične društvene zajednice ili imaju slična imena, kaže kriminolog Müller.

Velike obitelji nisu kriminalne, već "pod-podklanovi"

U studiji izrađenoj za migracijsku službu Integracija iz siječnja 2023. i politolog Mahmoud Jabala osporio je široko rasprostranjenu sliku o velikim kriminalnim obiteljima. Nakon sedam godina istraživanja na terenu Jabala je siguran: kriminal se ne događa unutar velikih obitelji u cjelini, već unutar "pod-podklanova". Na toj razini, kako kaže, postoje „snažne ideje solidarnosti i zajedništva, te djelomično i netko tko ima ulogu vođe". Samo se nekoliko pripadnika velikih obitelji bavi kriminalom, ističe Jabala, te pojašnjava da oni ne samo da dobivaju nerazmjerno veliku pažnju medija i politike, već je često i aktivno traže.

Takav je, na primjer, Mahmoud Al-Zein. Ovaj vođa poznatog arapskog klana 2020. godine je objavio autobiografiju pod nazivom "Kum Berlina" (Der Pate von Berlin). U njoj su u velikoj mjeri tematizirana pitanja časti, poštovanja, vlastitih pravila - i načina njihovog provođenja. Većina članova velikih obitelji je pak kritizirala kriminal, kaže Jabala. Oni su, pojašnjava on, u velikoj mjeri ispaštali zbog društvene diskriminacije, jer su ih smatrali suodgovornima za loše ponašanje ozloglašenih članova njihove obitelji.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu