Njemačka vlada u akciji vraćanja ukradenih umjetnina

"Želimo imati središnjeg partnera i sugovornika kada je u pitanju ova kompleksna tema. Ujedno želimo biti u stanju transparentno informirati javnost", izjavila je državna ministrica za kulturu Monika Gruetters govoreći o otvaranju novog "Njemačkog centra za izgubljena kulturna dobra".

Vidno treba biti povećan i novac za potragu umjetnina. Sada će to biti svota od 2,7 milijuna eura godišnje. Monika Gruetters bi o ovom prijedlogu trebala raspravljati već u ožujku u Berlinu s pokrajinskim ministrima za kulturu. Centar odnosno zaklada će se pozabaviti i s oduzimanjem i nestajanjem umjetnina na području bivše sovjetske zon ali i u bivšem DDR-u.

Bolje umrežavanje

"Kada se istraga poveže i ujedini moguće je ostvariti puno bolje rezultate", kaže voditeljica Taskforcea Ingeborg Berggreen-Merkel za Deutsche Welle. Njen Taskforce istražuje podrijetlo zbirke umjetnina Corneliusa Gurlitta uz pomoć jedne mreže, sastavljene od međunarodnih stručnjaka. Za 600 od 1.000 umjetnina postoji sumnja da se radi o slikama, koje su pokrali ili zaplijenili nacisti. "Naš zadatak je i ispitivati podrijetlo onih slika, gdje ne postoji zahtjev za povratom", pojašnjava Ingeborg Berggreen-Merkel.

Do sada su prema navodima odvjetnika Corneliusa Gurlittsa, Hannesa Hartunga, četiri osobe podnijele zahtjev za povratom slika. Ingeborg Berggreen-Merkel planira da u tim dovede i jednog poljskog stručnjaka. "Želimo pokazati kako se nitko ne treba osjećati isključenim. Svatko može imati povjerenja“, kaže ona. "Njemački centar za izgubljena kulturna dobra" trebao bi još tijekom ljeta početi sa radom.

"Prednosti zaklade, čije osnivanje priprema Ingeborg Berggreen-Merkel, su velike", smatra i stručnjakinja Meike Hopp. "Time će biti osigurana suradnja između pojedinih institucija i mi ćemo moći ciljano istraživati i ići u potragu za umjetninama", kaže Meike Hopp. Ona traga za umjetninama u okviru Središnjeg instituta za istoriju umjetnosti u Münchenu i intenzivno se pozabavila s povješću minhenskog trgovca umjetninama Adolfa Weinmüllera. Ona pripada prvom timu stručnjaka koji se vežu ugovorima na određeno vrijeme i financiraju sredstvima dobijenim za realizaciju projekta.

Meike Hopp traži stalna radna mjesta za ove stručnjake jer smatra da ih je inače teško vezati za Centar. Planiranim osnivanjem zaklade i sa više novca bi se ti zahtjevi mogli ispuniti. "Njemački centar za izgubljena kulturna dobra" imt aće sjedište u Magdeburgu. Koordinirat će aktivnosti oko potrage za umjetnina na saveznoj, pokrajinskoj i općinskoj razini.

Do preokreta doveo slučaj Gurlitt

Nakon što je pažnju njemačka i svjetske javnosti zaokupio slučaj Gurlitt, u čijem stanu su pronađene impresionističke slike od neprocjenjive vrijednosti, interes za zaplijenjenim i oduzetim umjetninama nikada nije bio veći. Hoće li sada doći do promjena u pravnom smislu, odnosno, hoće li se ukinuti zakon o zastarjevanju rokova za povrat umjetnina još se točno ne zna. Bavarska je gornjem domu njemačkog parlamenta Bundesratu priložila nacrt zakona o povratu umjetnina. Tako bi se slike mogle oduzeti svima onima kod kojih se može dokazati zla namjera odnosno da su umjetnine u njihovom posjedu bile oduzete pravim vlasnicima.

Do sada su samo javne ustanove kao što su muzeji dogovorom u Washingtonu 1998. bile pozvane vratiti zaplijenjene slike ili druge umjetnine pravim vlasnicima.Do sada su vlasnici imali pravo i 30 godina nakon zaplijene ili oduzimanja slika tražiti njihov povrat. Nakon toga su gubili to pravo. "Smatram da je Nacrt novog zakona kojeg je priložila Bavarska ispravan, jer Njemačkoj upravo iz inozemstva prigovaraju da joj je neophodan zakon o restituciji, u koji je uključen privatni vlasnik umjetnina kao i da je zastarjevanje povrata imovine također do sada bilo velika prepreka“, zaključuje Ingeborg Berggreen-Merkel.