Njemačka vlada puno bolja nego glas koji je bije

Kako to objasniti? U ispitivanju javnog mnijenja Deutschlandtrend samo 19 posto ispitanih je zadovoljno njemačkom vladom koju čine socijaldemokrati (SPD), Zeleni i liberali (FDP), ali studija, koja je sada objavljena, potvrđuje da ovaj trojac, koji je na funkciji od prosinca 2021., načelno odrađuje dobar posao.

Koalicijski sporazum pod povećalom

Ova, na prvi pogled očigledna kontradikcija, može se podrobnijim razmatranjem brzo razriješiti: studija koju je pokrenula privatna Zaklada Bertelsmann je znanstveno utemeljena analiza koalicijskog sporazuma i izbornih obećanja, koja su u njemu formulirana. Dopunjena je reprezentativnom anketom.

"Ova procedura je omogućila da se usporedi stvarni i percipirani status ispunjenosti koalicijskih obećanja”, kaže se u uvodnom tekstu studije. Da bi to učinili vodeći autorski dvojac studije Robert Vehrkamp (Zaklada Bertelsmann) i Theres Matthieß (Sveučilište u Trieru) pogledao je svih 453 veća i manja obećanja njemačke koalicijske vlade i provjerio što se s njima u međuvremenu dogodilo.

Više novca za djecu i brže do njemačkog državljanstva

Među obećanjima su krupne političke reforme, kao što je borba protiv dječjeg siromaštva i za to predviđena temeljna financijska potpora za djecu, o čemu se vladina koalicija tjednima javno sporila, da bi potom našla kompromis. Tu je i novi zakon o državljanstvu u cilju bržeg stjecanja njemačkog državljanstva. SPD, Zeleni i FDP složili su se oko ove važne teme tek nakon žestokih svađa i rasprava.

Upravo ove i druge kontroverzne teme formiraju imidž vlade u velikom dijelu stanovništva i izazivaju rast nezadovoljstva. Prema studiji, skoro dvije trećine koalicijskih obećanja je ili u potpunosti provedeno ili je pokrenuta njihova provedba.

Javne rasprave i otvorena pitanja

Pod tim dojmom Robert Vehrkamp rezimira rezultat studije: "Ukupno gledano, riječ je o vrlo obećavajućoj bilanci rada vlade u prvoj polovici mandata, koja je, međutim, zasjenjena i okarakterizirana javnim sporovima koalicijskih partnera i mnogim otvorenim pitanjima."

Sa stajališta tima koji je radio na studiji, koalicijski sporazum, zaključen 2021. godine, vrlo je ambiciozan zbog velikog broja obećanja. U usporedbi s prethodnom koalicijskom vladom socijaldemokrata i konzervativaca (kršćanskih demokrata CDU/CSU), broj obećanja se povećao s 296 na 453. Sadašnja vladajuća koalicija, u narodu poznata i kao semafor-koalicija zbog stranačkih boja: crvene (SPD), žute (FDP) i zelene (Zeleni), postavila je sebi 50 posto konkretnijih ciljeva.

Koalicijski sporazum s mnogo obećanja i velikim ambicijama

„Veliki broj obećanja odražava kako kompleksnost semafor-koalicije kao saveza tri programski samostalne stranke, koji nadilazi granice političkih tabora, tako i puno veći stupanj ambicioznosti i zahtjevnosti sporazuma", objašnjava Theres Matthieß sa Sveučilišta u Trieru.

Nasuprot tome, percepcija tzv. semafor-vlade u javnosti je takva da samo 12 posto ispitanika vjeruje da će “sva, skoro sva ili veliki dio” dogovorenih koalicijskih obećanja biti ispunjena, a čak 43 posto pretpostavlja da će biti implementiran samo “mali dio obećanja ili jedva neka od njih”.

Novo pokretanje suradnje i samoprezentacija?

Kako bi poboljšala reputaciju među stanovništvom njemačkoj vladi je potreban novi početak u koalicijskoj suradnji i vlastitom predstavljanju i prezentaciji unutar koalicije, kaže Wolfgang Schröder iz berlinskog think tanka Progresivni centar (Das Progressive Zentrum), koji je bio uključen u analizu. Njegov zaključak: "Javno prenošeni sporovi unutar vladajuće koalicije dovode do podcjenjivanja stvarnog učinka vlade i njezinog angažiranog i vjernog ispunjavanja obećanja, zacrtanih u koalicijskom sporazumu."

Čini se da rezultati studije odražavaju dilemu, s kojom su očigledno fundamentalno suočeni politički savezi u Njemačkoj: "Glavni izazov za sve koalicijske vlade i stranke u ovoj zemlji ostaje niska tolerancija frustracije i spremnost na kompromis kod birača u prosuđivanju", pišu Robert Vehrkamp i Theres Matthieß.

 

Slabo prihvaćanje političkih kompromisa

Iako 85 posto ispitanika smatra da je "vrlo važno ili važno” da stranke zaista implementiraju ciljeve i planove sadržane u njihovim izbornim programima, samo 40 posto se složilo da bi mogli postojati "prihvatljivi razlozi” za neispunjavanje izbornih obećanja. Od toga samo manje od trećine (31 posto) vidi potrebu za kompromisima kao prihvatljivim razlogom za eventualno neodržavanje obećanja.

„Čini se kao da parlamentarni oblik vladavine, koji se zasniva na kompromisima, mnogi vide kao izdaju stranačkih načela i ideala", zaključuje autorski dvojac koji je izradio studiju, Robert Vehrkamp i Theres Matthieß.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu