Njemačka pomoć vrijednim Hercegovkama
26. studenoga 2018
Kako pomoći ženama u ruralnim krajevima u pokretanju ili proširenju malog biznisa? Kako vrijednim Hercegovkama "dati vjetar u leđa" u njihovom ekonomskom jačanju, višem stupnju samostalnosti? Ova pitanja bila su misao vodilja projekta „Osnaživanje položaja žena kroz podršku ženskom poduzetništvu u općinama Jablanica i Stolac".
Upravo s terena pristižu više nego dobre reakcije jer se očekuje gotovo 400 zahtjeva žena iz Stoca i Jablanice. No, teško da će maksimalni iznos od 3.000 eura po jednoj kandidatkinji biti dostatan.
Sve one žele raditi i pomoć svojih općina i Njemačke iskoristiti na najbolji mogući način. To su proteklog tjedna i pokazale tijekom edukacija. Ideja nije nedostajalo, „isplivala" je i njihova skromnost, ali i problemi s kojima se susreću žene u bosanskohercegovačkom društvu.
Danijela Raguž jedna je od Stočanki koja u njemačkoj, ali i pomoći svoje općine, vidi mogućnost za unaprijeđenje svog obiteljskog biznisa. Ona radi u školi i majka je četvoro djece. No, u njenoj mnogočlanoj obitelji ima nezaposlenih članova, ali to ne znači da, kako to ona kaže, ne žele raditi.
"Imamo vinorad, proizvodimo vino, bavimo se stočarstvom, imamo i nešto voća kojeg prodajemo. Željeli bi malo bolju frezu i to bi nam jako dobro došlo za obradu zemlje. Vrijedni smo, želimo raditi i željeli bi stroj kako bismo mogli lakše obrađivati zemlju i živjeti od svog rada", skromna je želja ove mlade žene ispričana za DW.
„Osjećamo se korisno i pridonosimo obitelji"
Iz istih razloga stranice zahtjeva lista i Marina Prkačin Raguž. "Mi se bavimo plasteničkom proizvodnjom, smiljem, trešnjom, a znate kako je posao sa smiljem neslavno završio, ali mora se nastaviti raditi i svaka pomoć je zaista dobro došla", kaže ona.
Projekt je i u Jablanici naišao na veliko zanimanje žena. Ne ustručavaju se kritizirati loše, a pohvaliti dobro. Amela Maslo se sa svojom obitelji bavi pčelarstvom. "Pčele se zavole i svatko bi želio više proizvoditi. Ako u proizvodu nema pesticida, ako je visoke kvalitete narod kupuje i može se od toga pristojno živjeti. Imamo zanimanje, osjećamo se korisno i pridonosimo obitelji, a mnoge žene hrane svoje obitelji. Željela bih proširiti proizvodnju i nadam se da će odgovor na moj zahtjev biti pozitivan", kaže Amela Maslo. Inače, meda u Jablanici već ponestaje jer je potražnja vrlo dobra, a kupci prepoznaju domaću kvalitetu.
Od sjedenja nema ništa
Rukotvorine su Mevlidi Delić, kako kaže, "u krvi". "Tržište je preplavljeno jeftinim uvozom iz Kine, Tajlanda, Indonezije i to nas ‚ubi' cijenama. Nedavno sam kupovala vunu za čarape - vunu sam platila 8 KM, a čarape koštaju 5 KM. Tu nema nikakve logike, gotov proizvod 5 KM, a repromaterijal 8 KM", govori ona o ovim, za neke malim, ali za nju velikim problemima.
Ipak ne odustaje. Ove godine je u domaćoj radinosti napravila čak 350 tegla džema i sokova od šumskih plodova. "Od sjedenja nema ništa", zaključuje Mevlida Delić.
Žene se stalno zanemaruju
Ipak, čini se da njihov naporan rad često nije prepoznat iako, kako kažu, "znaju izbijati dinar i iz kamena". Darjan Bilić, aktivist iz udruge NODAS i organizacije Help smatra da država, sustav, patrijarhat i tradicionalan odgoj često opstruiraju emancipaciju žena u BiH.
"Istraživanja koje su radili UNDP ili UN, ili bilo koja druga inozemna organizacija, govore u prilog tome da su žene bolji, hrabriji i napredniji dio bosanskohercegovačkog društva, ali usprkos svim tim činjenicama, one su uporno zanemarivane i ne daje im se jednaka šansa. Ako im se već ne daje jednaka plaća, barem da im damo jednaku šansu. Na tragu toga i dobili smo podršku Savezne Republike Njemačke za primjenu ovog projekta", kaže ovaj aktivist za DW.
Vrijedna pomoć Njemačke
Sudjelovanje u ovom projektu lokalnih zajednica, općina Stolac i Jablanica, pokazuje da se ipak nešto mijenja. Načelnik Općine Stolac Stjepan Bošković za DW komentira da je općina vrlo rado prihvatila sudjelovanje u projektu njemačkog donatora pomoći ženama.
"Stav je općine da moramo potaknuti razvoj malog biznisa i OPG-ova tamo gdje su žene nositelji aktivnosti. Mnoge žene tako hrane svoje obitelji, školuju djecu i mislim da tim ženama treba dati podršku i kroz ovakve projekte. Činjenica da općina sudjeluje s 35% sredstava u projektu, same korisnice sa 15%, a njemački donator sa 50% posto, ide u tome pravcu da podržimo osnaživanje žena preko udruženja žena iz naše općine i tako stvaramo potencijalnu ekonomsku snagu. Hvale je vrijedna njemačka pomoć u tome", zaključuje načelnik Stoca.
Međutim, izgleda da borba bosanskohercegovačkih žena iz ruralnijih krajeva i u razvoju svoga biznisa kao i plasmanu svojih proizvoda ima više "frontova". Tako tvrdi Ćamila Imamović iz jablaničkog Udruženja žena 'Most', jedne od najaktivnijih udruga u toj općini koje okupljaja 120 članica.
Pomoć ženama da budu ravnopravnije
"Odavno smo shvatili da samo ekonomski samostalna žena može biti ravnopravna žena, kako u svojoj obitelji tako i u društvu. Kroz razne projekte žene se emancipiraju i stječu samopouzdanje, kreću u poduzetničke ideje, većinom u poljoprivredi i žele doprinijeti obitelji ali i sebi i društvu. Ali realnost je takva da BiH uvozi puno stranih proizvoda, a kada bi se zaštitili naši domaći proizvodi i imali siguran plasman, naše žene bi mogle još više raditi i zaraditi. Imamo nezagađeno, zdravo tlo i sredinu...Samo nam treba malo poticaja, sigurnosti ali i zaštite proizvodnje od države", smatra Ćamila Imamović.
No, ono što je u svim ovim problemima jedino izgledno je to da njemačka pomoć ženama poduzetnicama dolazi vrlo brzo, a o ostalom..., drugi put.