Njemačka i Kina o slobodi interneta
16. srpnja 2012Kina je najveća svjetska internet-nacija – preko 500 milijuna Kineza surfa na „majci svih mreža“, a njih otprilike 250 milijuna upotrebljava mikroblogove slične Twitteru. Sam Twitter, najveća svjetska mikroblog-aplikacija, u Kini je blokiran, baš kao i najveća svjetska videoplatforma Youtube te najveća društvena mreža Facebook. Neograničena sloboda interneta brzo, naime, nestaje u sudaru s „Velikim kineskim vatrozidom“ – gigantskom cenzorskom mašinerijom. Deutsche Welle je u Kini također blokiran, a prema podacima „Reportera bez granica“ u ovom trenutku u zatvorima sjedi 68 internet-aktivista čiji su prilozi razljutili kineske vlasti.
Usprkos tome Kina i Njemačka složile su se da tema sljedećeg, dvanaestog po redu njemačko-kineskog susreta na temu pravne države, koji je započeo danas (16.7.) u Münchenu, budu upravo „Građanska prava i državno zakonodavstvo u digitalnom dobu“. Unatoč svim ograničenjima, internet je i u Kini otvorio prostor za diskusije.
„Potrebno je mnogo strpljenja“
Dijalog se odvija u formi visokopolitičkog i vrhunskog znanstvenog simpozija. Između otprilike stotinjak sudionika s obje strane, često su prisutni ministri pravosuđa obje zemlje, ovoga puta također. Prvi susret vodila je godine 2000. bivša ministrica pravosuđa Herta Däubler-Gmelin. „Potrebno je mnogo strpljenja. Što se zakona tiče, prilično toga je već ostvareno, ali praksa često još uvijek šepa iza njih“, napisala je u e-mailu za Deutsche Welle.
Uvijek se iznova čuju kritike i sumnje u efikasnost dijaloga. Aktivisti kažu da je riječ o smokvinom listu kojim se rasprava o ljudskim pravima sklanja iz javnosti te premješta u jedan zatvoreni forum. Ta se kritika čuje i u samoj Kini. „Razgovori traju već tako dugo. Jesu li imali ikakvog učinka? Među samim pravnicima jedva da se zna za taj dijalog, koji je običnim građanima potpuno nepoznat!“, kaže za Deutsche Welle Zhang Sizhi, jedan od najprominentnijih nezavisnih kineskih pravnika.
Napredak prije svega u gospodarskom pravu
Stručnjakinja za Kinu Katja Levy izradila je 2010. godine studiju o tom dijalogu dugu gotovo 400 stranica, u kojoj se priznaje značajan napredak, doduše prije svega na području gospodarskog prava. Što se ostvarivanja osnovnih i ljudskih prava tiče, profesorica iz Bochuma smatra da još uvijek postoji veliko zaostajanje.
Kina je, prema vlastitom ustavu, „socijalistička pravna država“. Doduše, tekst ustava i njegova primjena često su daleko jedno od drugog, što se problematizira i u samoj Kini, kao što je dokumentirano u jednoj studiji Zaklade Heinricha Bölla. U njoj je tiskan kritični tekst kineskog stručnjaka za medije Hu Yonga, koji se bavi regulacijom interneta u Kini. „Ustav se poštuje manje od nacionalnog prava, nacionalno pravo manje od birokratskih propisa, propisi ministarstava manje od njima podređenih uprava, dok konačnu riječ, na kraju, uvijek imaju partijski funkcionari“, piše doslovce u tekstu.
Nije ovo prvi put da se njemačko-kineski pravni dijalog bavi internetom – već 2003. tema sastanka bilo je upravo „internetsko pravo“. Na svojoj internet-stranici njemačko savezno ministarstvo pravosuđa dalo je vrlo pristojnu ocjenu tog razgovora: tu se govori o „zajedničkim točkama, ali i produktivnim napetostima“ što se tiče pravnih poredaka obje strane.
Produktivne napetosti
Pod „produktivnu napetost“ tijekom sastanka ministrice pravosuđa Sabine Leutheusser-Schnarrenberger s njezinom kineskom kolegicom Song Dahan mogao bi se ubrojiti i slučaj 32-godišnjeg Nilsa Jennricha, njemačkog poduzetnika koji se bavi špedicijom umjetničkih djela. On, naime, već mjesecima bez optužnice sjedi u pekinškom zatvoru. Nije jasno za što je optužen, a na slobodu ga se ne želi pustiti čak ni uz kauciju. Očekuje se da će njemačka ministrica tijekom razgovora spomenuti i taj slučaj.