Njemačka blokirana do izbora?
24. svibnja 2005Kada bi Nijemci mogli izravno birati kancelara, za Gerharda bi Schrödera glasovalo 42 posto ljudi, dok bi se 34 posto građana odlučilo za šeficu CDU-a Angelu Merkel. Je li Njemačka spremna za ženu na čelu vlade? Što će eventualna smjena vlasti u Berlinu predstavljati u europskoj politici? Hoće li se promijeniti odnos Njemačke prema pojedinim međunarodnim temama? Kako su zbivanja u Njemačkoj odjeknula u inozemstvu?
«Schröder je veliki umjetnik preživljavanja, kao što je to 2002. i dokazao kada ga je od poraza spasila kombinacija između kriznog menadžmenta kod velikih poplava i antiameričkog držanja u iračkoj politici. No, izostao je ekonomski rast, a vlastiti su sljedbenici protiv njegovog hitno potrebnog paketa reformi tržišta rada i to će ga vjerojatno srušiti» komentira lijevo orijentirani britanski «The Guardian». Ovo što se trenutno događa socijaldemokratima u Njemačkoj nije nikakav poraz, neko slom, pravi potres - ocijenio je milanski «Corriere della sera». Prema pariškom «Le Mondeu» razdoblje nesigurnosti koje počinje u Njemačkoj nije dobra vijest za Europu. List ističe kako su kršćanski demokrati sigurno jednako tako europski kao i socijaldemokrati ili zeleni, no buduća njemačka vlada, svejedno koje boje, neće odmah biti u stanju europskoj arhitekturi dati novi impuls koji joj je hitno potreban. Osobito, ako u Francuskoj i Nizozemskoj pobijede protivnici europskog ustava. Jer, smatra ovaj francuski list, od Britanaca, koji će u sljedećem razdoblju predsjedati Europskom unijom ne mogu se očekivati vlastite inicijative koje će ponovno pokrenuti ustavni projekt. Najava prijevremenih izbora u Njemačkoj šokirala je Bruxelles. U sjedištu europske administracije smatraju da do izbora, koji bi prema sadašnjim procjenama trebali biti sredinom rujna, vjerojatno neće biti ozbiljnijih pomaka u sporu oko ispunjavanja kriterija gospodarske stabilnosti i proračunske discipline. Iz Europskog povjerenstva međutim upozoravaju da bez obzira na predizbornu kampanju vlada u Berlinu ne smije zanemariti svoje obveze i odgovornost koju ima prema Europskoj uniji. Bar što se tiče podrške susjedima, uoči referenduma o europskom ustavu, kancelar Schröder od svojih europskih obveza ne bježi: prekosutra će u Toulouseu Francuzima još jednom govoriti zašto bi trebali ustavu reći 'da'.
Promatrači smatraju da bi eventualna promjena vlade u Berlinu mogla imati posljedice na kandidaturu Turske za ulazak u Europsku uniju. Turski dnevnik «Milliyet» podsjeća kako je Angela Merkel poznata kao protivnica turskog punopravnog članstva u Uniji, te da se zalaže za privilegirano partnerstvo. Međutim, turska je vlada prilično opuštena – Ministar vanjskih poslova Abdullah Gül naglašava kako Ankara ne pregovara sa strankama, nego sa zemljama: «Osim toga, i gospođa Merkel je već rekla da su zaključci europskog summita obvezujući i za Uniju. Ako bog da 3. listopada počet ćemo s pregovorima» smatra Gül.
Ruski mediji su sigurni da će korak na koji se odlučio njemačkog kancelara «koštati glave», no moskovska «Izvjestija» misli da će to imati neugodne posljedice za Rusiju: «Schröder je glavni lobist ruskih interesa u Europskoj uniji. Pod njim ruski i njemački čelnici njeguju čvršće kontakte nego ikada do sada u povijesti dviju zemalja. Sve upućuje na kraj privilegiranog njemačko-ruskog odnosa.»