Niti poštene kave bez Nijemaca!

Kada kažemo "kava", možda prvo pomislimo na Trst ili Napulj. Ili Nizozemsku ili golema skladišta kave u luci Hamburga. Ili plantaže Brazila ili Indonezije... Jedva da će nekome pasti na pamet mjestašce Emmerich u ravnici Rajne, nedaleko od granice sa Nizozemskom.

Ali ipak, upravo tamo je sjedište obiteljske tvrtke, uz čiju ste pomoć možda i vi upravo popili svoj redoviti napitak: tvrtke Probat. "Dobra" kava ne znači samo kvalitetno zrno, gotovo podjednako je važno da ono bude i prženo na način kako želite, a važno je i mljevenje.

Upravo to rade golemi strojevi koji se ovdje stvaraju već gotovo stoljeće i pol: "Osnovala su nas tri gospodina i dva od njih su bili trgovci kolonijalnom robom. Danas se još jedva zna što to znači, ali to su bili trgovci koji su trgovali po lukama egzotičnom robom, začinima, ali i kavom. Tako je i kava tu stizala Rajnom iz Antwerpena ili Rotterdama i odavde se transportirala po čitavoj Njemačkoj. Već u tridesetim godinama devetnaestog stoljeća su dva od osnivača tu otvorili malenu pržionicu kave. Tada uopće još nije bilo nekog proizvođača strojeva za prženje. A kada im je pristupio treći partner, Theodor von Gimborn, 27-godišnji inženjer koji je tek završio fakultet, počeli su proizvoditi takve strojeve. Od prvog dana im je posao išao odlično", objašnjava Wim Abbing, poslovođa tvrtke Probat.

Sjećate li se kako smo pržili kavu?

On je četvrti naraštaj koji je sad na čelu tvrtke, doduše preko svoje supruge koja potječe od jednog od osnivača. Ona pak drži vlastiti mali muzej metoda kako se pržila kava i nešto od toga ćete možda i vi naći na tavanu: na primjer, posebne zatvorene tave kojima se kava pržila na štednjaku. To u Hrvatskoj ne mora biti kuhinjska potrepština koja se stoljećima nije koristila: još za vrijeme socijalizma i u doba nestašice kave u trgovinama, iz inozemstva se smjelo unositi dvostruko više nepržene kave od one koja je već bila pržena. Zato se i u osamdesetima ta nepržena kava iz Austrije ili Italije naveliko pržila po kuhinjama...

Ali i u muzeju, a pogotovo u tvrtki Probat se vidi da su ti strojevi postajali sve veći i veći. Mnogi su  već i u devetnaestom stoljeću radije kupovali prženu kavu, jer za vrijeme prženja mnogo toga može poći krivo. Tako su i trgovci kupovali strojeve za prženje, a upravo Probat je postao najveći proizvođač strojeva za prženje kave na svijetu.

Kako ispržiti 9 milijuna tona kave?

Makar je to prilično specifično tržište: "Danas se zapravo uopće niti ne proizvodi toliko strojeva za prženje na svijetu. Mi djelujemo u veoma malenom, ali ekskluzivnom segmentu. Ima tek nekoliko tisuća naših potencijalnih mušterija koji prže kavu na čitavoj planeti, a još je manje takvih koje trebaju tako velike strojeve. Zato su naše mušterije praktično svi veliki njemački proizvođači kave kao što je Nestle ili Jacobs, Tchibo ili Melitta. A mušterije su nam i američki Starbucks ili britanski lanac kavana Costa."

Svakog dana u čitavom svijetu se popije oko 2.500.000.000 šalica kave i zato treba preko 18 tisuća tona pržene kave. Još jednom: svakog dana, svetkom i petkom. Pržena kava je potrebna i za druge stvari, ne na kraju i proizvođačima kave u prahu. Zato se ukupno prošle godine potrošilo gotovo 9 milijuna tona kave.

Kod prženja tolike planine treba misliti i na potrošnju energije - a i na emisiju ugljičnog dioksida. A onda su tu i zahtjevi kupca i lokalni ukus tako da treba smisliti i stroj koji će onda i stvoriti takvu kavu. Makar se strojevi rade i u pogonima u Indiji i u obje Amerike, tu u Emmerichu u proizvodnoj hali radi samo 120 zaposlenih od ukupno 450. Osim naravno distribucije, prava vojska zaposlenih radi na razvoju i istraživanju, a ponos ove tvrtke je dvorana sa izloženim svim mogućim strojevima za prženje i mljevenje kave.

"Ne zanima ih lim, zanima ih kava"

"Skoro svakog dana su nam tu mušterije. Od malenih, individualnih pržionica kave pa do multinacionalnih koncerna. Dolaze ovdje da bi isprobali naše strojeve i da ih nauče koristiti. Ti posjeti mogu trajati nekoliko sati, a mogu se odužiti i na nekoliko tjedana. Idemo tako daleko da sa našim mušterijama tu razvijamo sam proizvod. Jer često imamo malene mušterije koji sami uopće nisu sposobni isprobavati razne metode jer imaju tek jednu ili dvije pržionice gdje mora teći proizvodnja. Zato ako žele isprobati neku novu metodu ili okus kave, dođu radije nama."

Već po prirodi svojeg posla, Wim Abbing zna gotovo sve i o samoj kavi. Potpuno razumije strast nekih pržionica da stvore "savršenu" kavu, baš kao što razumije poslovnu logiku da se dobra kava može uništiti prženjem, ali da se i loše zrno kave dobrim načinom prženja može pretvoriti - recimo to tako; u još prihvatljivi napitak.

"Mi gradimo strojeve, ali mi se ne definiramo našim strojevima. Mi se određujemo kvalitetom kave, okusom, mirisom, aromama. O tome razgovaramo sa našim mušterijama. Ne razgovaramo o skladištu, ne razgovaramo o debljini lima. To ne zanima nikog živog. Nego razgovaramo, kojeg okusa treba biti kava? I što moramo učiniti da bi to bilo tako?"

Tvrtka Probat ima predstavništva u šezdesetak zemalja i golema većina strojeva odlazi u izvoz: već po prirodi tih strojeva, oni su i napravljeni da izdrže mnogo toga i to dugo vremena tako da nema nikoga tko želi novi stroj svakih nekoliko godina. Naravno, takva kvaliteta ima i svoju cijenu, a pogotovo kvaliteta "Made in Germany". Ipak, u Probatu se ne brinu previše zbog konkurencije.

Kava nikad neće izaći "iz mode"

Ona, naravno, postoji: i u Italiji se rade strojevi za prženje, ima ih čak još i u Njemačkoj, a tu je i Azija. Ali poslovođa ne strahuje da će Kinezi kopirati njegove strojeve i prodavati ih jeftinije. Kao prvo, velikih strojeva koji lako koštaju i preko milijun eura se proda u najboljem slučaju nekoliko svake godine.

Kinezi će prije kopirati strojeve koje se masovno prodaju. Kod malih strojeva za prženje koji prže od pet do pedesetak kilograma kave na sat i koštaju od 10 do 30 tisuća eura, tu onda ima i više konkurencije. Ali to nije glavno težište ove tvrtke: prošle godine je ostvarila promet od oko 150 milijuna eura i većina od toga su onda bili veliki pogoni. A onda su tu i upravljački mehanizmi za proces obrade kave, a tu je Probat na samom vrhu tehnologije.

Mnogi od nas ne mogu zamisliti početak dana bez kave, ali i u Njemačkoj potrošnja kave opada. Brine li to direktora najvećeg proizvođača strojeva za prženje kave? Ma kakvi, odgovara nam. Svako malo dolaze novi trendovi: najnoviji stiže iz Amerike i tamo je sad velika moda Cold Brew - kava se ostavi da "vuče" tek u mlakoj vodi, ali onda punih desetak sati.

A onda su tu uobičajeni specijaliteti koji se sve više šire po svijetu. Još od devedesetih potrošnja kave raste i on ne vidi da će tome doći neki skori kraj: "Uvjeren sam da ćemo slijedećih godina doživjeti još mnogo novih razvoja sa kavom, a doći će i nove regije. Osobito jugoistok Azije, Kina i Indija su područja gdje se tek otkriva užitak kave. A naravno da i njima želimo i našim strojevima prirediti kavu na pravi način."