Neuspjeh vladara Xia u borbi protiv korone

U istočnoj kineskoj provinciji Anhui je tokom vikenda registrirano tisuću slučajeva zaraze koronom. Ta provincija se nalazi na oko pet sati vožnje zapadno od Šangaja. Tko iz lučke metropole kolima želi stići do Anhuija, prolazi kroz provinciju Điangsu. I tamo se broj zaraženih polako, ali sigurno povećava. Vlasti su uznemirene. U subotu su uvele karantenu za 760 000 ljudi.

Nakon što su novi slučajevi otkriveni, u gradu Jiu, južno od Šangaja, koji je najveći kineski izvoznik božićnih i novogodišnjih ukrasa, iz predostrožnosti su otkazani svi letovi za Peking.

Mnogi Europljani jedva da su čuli za Anhui, Điangsu i Jiu. A ti gradovi su od vitalnog značaja za svjetsku trgovinu: više od 35 posto solarnih panela koji se koriste širom svijeta proizvode se u Điangsuu. Tamo se prave i važne komponente za čipove i solarne module.

Ta regija, delta rijeke Jangce, je srce kineskog gospodatstva, koje se tek počelo oporavljati od problema s koronom. Od ljudi se prije svega tražilo da slijede Xi Jinpingovu strategiju „nula kovida“.

Kineski vođa nedavno je potvrdio da namjerava ostati pri toj politici, koja ni unutar Komunističke partije nije općeprihvaćena. Ona podrazumijeva zatvaranje čitavih stambenih blokova, ulica i dijelova grada, zavisno o broju novozaraženih. Stanovnici se moraju svakodnevno testirati, inficirani se odvajaju od porodica, čak i djeca.

Xi Jinping ne odustaje od mjera, s obzirom da u Kini nema efikasnog cjepiva protiv korone. Komunističko vodstvo odbija kupiti efikasna cjepiva u inozemstvu, jer je to isto vodstvo pokrenulo i glasine da su Amerikanci donijeli pandemiju u Kinu.

Ukoliko bi se sada kupilo američko cjepivo, to bi za Xia u velikoj mjeri značilo gubitak obraza. Cjepibo BioNTech/Pfizera je u Kini zvanično još uvijek u fazi ispitivanja. Krajem lipnja časopis Nature je objavio članak prema kojem bi jedno mRNK cjepivo uskoro moglo biti odobreno u Narodnoj Republici. Ukoliko bi se to desilo, zemlja iscrpljena strategijom „nula kovida“, mogla bi predahnuti.

A za to bi bilo krajnje vrijeme, jer postoji još jedan važan razlog: prema navodima njemačkog magazina Spiegel, samo u Šangaju je u lipnju proizvedeno 68 500 tona medicinskog otpada, zbog svakodnevnog testiranja stotina tisuća ljudi.

Sve to nisu dobre vijesti za vlastodršca Xia. Nezaposlenost mladih dugo nije bila tako visoka – 18,4 posto. Svjetska banka je zbog pandemije snizila prognozu rasta na 4,4 posto.

Na jesen će biti održan 20. partijski kongres, na kojem Xi želi biti proglašen za apsolutnog vladara. Nakon lošeg iskustva s pustošenjima koje je Mao Cetung izazvao u Kini za vrijeme svoje vladavine, predsjednicima je bilo dozvoljeno da ostaju na funkcijama samo dva mandata, najviše deset godina.

Xi to želi promijeniti. Njegov je cilj ostati na čelu Kine i totalitarno ju voditi, ako je moguće do svoje smrti. Na kongresu će se on prije svega osvrnuti na potrebu nastavka suočavanja s pandemijom. Ali nitko ne očekuje neku veliku promjenu, bez obzira na sve veće nezadovoljstvo u zemlji, koju kritičari na internetu zbog Xijevog političkog stila i jednoumlja posprdno nazivaju „Zapadna Koreja“.

Međutim, moglo bi se desiti da na neku drugu funkciju, recimo premijersku, bude izabran netko tko nije nužno blizak Xiju. To bi stanovništvu i svijetu trebalo signalizirati da ne igraju baš svi u Kini po Xijevim pravilima. Ali ima još dosta vremena do jeseni. Ukoliko zbog Kine ponovo budu uzdrmani globalni lanci opskrbe, to bi moglo imati utjecaja na cijeli svijet.

U zemlji iz koje je pandemija krenula, politička nomenklatura sada se mora suočiti s odgovornošću koja se tiče dobrobiti kako domaćeg stanovništva, tako i trgovinskih partnera širom svijeta, i konačno uvesti cjepiva iz slobodnog svijeta.

*Aleksandar Görlach živi u New Yorku, član je Carnegijevog savjeta za etiku u međunarodnim odnosima (Carnegie Council for Ethics in International Affairs) i pridruženi član Instituta za religiju i međunarodne studije na sveučilištu Cambridge. Doktorirao je na poljima lingvistike i teologije. Predavao je na Harvardu, kao i na sveučilištima na Tajvanu i u Hongkongu. Povremeno piše autorske tekstove za DW.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu