Nakon Grenlanda i Paname Trump bi sada i Pojas Gaze

Vjeran svom stilu stalnog privlačenja pažnje, predsjednik SAD-a Donald Trump pobrinuo se za to da prvi strani čelnik koji je službeno posjetio Bijelu kuću u njegovom drugom mandatu bude posebno kontroverzan. No, činjenica da je to bio izraelski premijer Benjamin Netanyahu, kojeg Međunarodni kazneni sud traži zbog, kako ga naziva, „zločina protiv čovječnosti“, čak na kraju ni nije ispao najkontroverzniji dio posjeta. Umjesto toga, najviše je odjeknula Trumpova izjava o tome da bi SAD mogle preuzeti Gazu, ratom razoreni teritorij.

„Vidim dugoročnu ulogu vlasništva“, rekao je Trump, govoreći uz izraelskog čelnika na zajedničkoj konferenciji za novinare u Bijeloj kući o sudbini Bliskog istoka. „Svi s kojima sam razgovarao vole ideju da Sjedinjene Države posjeduju taj komad zemlje, stvarajući tisuće radnih mjesta", uvjerava američki predsjednik.

Međutim, samo zato što je Trump izrazio želju da ovaj sporni teritorij pretvori u „Rivijeru Bliskog istoka“, gdje će „živjeti ljudi iz cijelog svijeta“, ne znači da će to postati stvarna politika, primjećuje Brian Katulis, viši suradnik za američku vanjsku politiku u Institutu za Bliski istok.

„Odvraćanje i put koji vodi nikuda"

„Te izjave o preuzimanju Gaze samo nastoje srušiti dvostranački konsenzus američke politike. No, veći problem je to što to nije nimalo praktično“, rekao je Katulis. „Ako većina zemalja i ljudi u regiji to odbaci, to je put koji ne vodi nikuda. Dakle, radi se o skretanju pažnje, a vjerojatno neće rezultirati nikakvim značajnim ishodima.“

Razgovor o američkom preuzimanju Gaze uslijedio je nakon Trumpovih izjava da Palestinci „nemaju drugog izbora“ osim da napuste svoj teritorij, kao i njegovih zahtjeva da Egipat i Jordan presele izbjeglice, ideja koji su odlučno odbacili i egipatski predsjednik Abdel Fatah el-Sisi i jordanski kralj Abdulah II.

S druge strane, Netanyahu je djelovao kao da je otvoren prema toj ideji, rekavši da je to „vrijedno razmatranja“ i „nešto što bi moglo promijeniti povijest“. Njegova prividna spremnost na američko preuzimanje Gaze vjerojatno mu je donijela olakšanje nakon pritiska koji mu je vršila Bidenova vlada da predloži realan plan za upravljanje Gazom nakon rata.

„Do danas, čak i uz postignuto primirje, ne postoji realan plan upravljanja Gazom i nije jasno tko bi tu vladao. Netanyahu se protivi tome da Palestinska uprava preuzme kontrolu nad Gazom", rekao je Katulis. „Kladim se da mu je bilo drago čuti Trumpa kako kaže da bi bio spreman preuzeti taj teret, koji je poprilično skup. No nitko ne vjeruje da je to realno."

Hoće li krhki dogovor o primirju i taocima opstati?

Nije jasno jesu li Trumpovi komentari o preuzimanju Gaze iskreni ili samo pokušaj privlačenja pozornosti. No, jasno je da Netanyahuov posjet Washingtonu dolazi u trenutku ozbiljnih izazova za mir na Bliskom istoku, izazova koje Trump i dalje želi preuzeti na sebe. Počevši od koraka u vezi s primirjem u Gazi, do šireg cilja normalizacije odnosa između Izraela i Saudijske Arabije a sve to u cilju povećanja regionalne stabilnosti.

Primirje bi moglo isteći u ožujku ako Izrael i Hamas ne dogovore drugu fazu u kojoj bi Hamas oslobodio preostale taoce što je uvjet da primirje ostane na snazi.

No, Hamas ne želi osloboditi preostale taoce u toj drugoj fazi osim ako Izrael ne prekine rat i ne povuče se iz Gaze. Istodobno je Izrael i dalje odlučan u namjeri da uništi Hamas.

„Problem je što će Hamas tražiti vrlo, vrlo visoku cijenu za oslobađanje izraelskih vojnika“, rekao je Jon Alterman, direktor programa za Bliski istok u Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS). „A mislim da će cijena koju će Izrael biti spreman platiti Hamasu, biti ograničena, djelomično zato što bi se mogla dogoditi situacija gdje se živi palestinski zatvorenici razmjenjuju za izraelske leševe."

S obzirom na to da Hamas nije odlučio prekinuti borbe s Izraelom, kaže Alterman, „trgovanje osuđenim ubojicama za tijela mrtvih vojnika je gubitnička strategija".

Zato su daljnji pregovori ključni. Nakon Netanyahuova gotovo tjedan dana dugog posjeta SAD-u, Izrael šalje delegaciju u Katar ovog vikenda kako bi održala posredovane razgovore s Hamasom o primirju. No, Alterman nije u potpunosti uvjeren u mogućnost postizanja trajnog mira. „Nisam siguran da je itko okončao svoje borbe u Gazi", kaže.

Normalizacija izraelsko-saudijskih odnosa – još uvijek udaljeni cilj

Dok dogovor o drugoj fazi primirja još nije u potpunosti postignut, još je udaljeniji širi projekt normalizacije odnosa između Izraela i Saudijske Arabije.

Saudijska Arabija vrlo brzo je proturječila Trumpu nakon što je ovaj rekao da Rijad ne zahtijeva palestinsku državu kao uvjet za uspostavu odnosa s Izraelom. Saudijska vlada također je odbacila Trumpov zahtjev za preseljenje Palestinaca, rekavši da odbacuje svaki pokušaj njihovog protjerivanja s njihove zemlje.

„Bez vjerodostojnog plana za rješenje s dvije države, koje uključuje i Gazu, niti jedan od obuhvatnijih planova neće uspjeti“, kaže Katulis iz Instituta za Bliski istok. „Saudijci to neće prihvatiti ako Trump nastavi s idejom da Gaza nije dio rješenja koje predviđa dvije države."

Baš kao što Trumpova želja da preuzme Gazu ne znači da će se to dogoditi, ni njegova ambicija da normalizira odnose između Izraela i Saudijske Arabije ne znači da će se to ostvariti samo zato što on to želi.

„Postoji snažno uvjerenje da bi Trump to volio učiniti jer bi to smatrao postignućem kakvo nitko prije njega nije uspio ostvariti. No, skeptičan sam oko toga je li za to došao pravi trenutak i mogu li se ispuniti nužni uvjeti", rekao je Alterman iz CSIS-a.

„Vrijeme za postizanja mirovnih ciljeva svakako nije sada kada četiri od pet Izraelaca smatra da rješenje na principu dviju država ne bi doprinijelo povećanju njihove sigurnosti", kaže ovaj politolog.

U mnogočemu oluja koju su izazvale Trumpove izjave otežava jasno sagledavanje konkretnih ishoda prvog posjeta stranog čelnika njegovoj novoj administraciji.

No, s najmanje 47.000 Palestinaca ubijenih u ratu, što su podaci koje je objavila zdravstvena uprava Gaze koja je pod kontrolom Hamasa, te 76 izraelskih talaca koji se još uvijek vode kao nestali, mnogo toga ovisi o tome kako će Trumpova administracija usmjeriti strane prema miru nakon postizanja početnog sporazuma o primirju.

Svaka buka oko američkog preuzimanja Gaze samo poništava dosadašnji uspjeh na tom polju.