Nada umire posljednja – ozračje u Grčkoj

Kockaju li se ministri financija eurozone i grčka vlada još uvijek ili su počeli pregovarati? O tome se i u Grčkoj naveliko diskutira. U srednjoj Europi prevladava mišljenje da je grčki ministar financija Yanis Varoufakis odgovoran za neuspjeh sastanka u Bruxellesu s ministrima financija EU-a. S druge strane, mnogi grčki novinari plasiraju svoju verziju te priče: Varoufakis se još u ponedjeljak, u ranim popodnevnim satima, složio s kompromisnim nacrtom koji je predstavio europski povjerenik za gospodarstvo i financije Pierre Moskovici. Međutim, taj nacrt je proizvoljno izmijenjen u posljednji čas i atenskoj vladi nije preostalo ništa drugo nego obustaviti razgovore.

Varoufakis je u utorak izjavio da je na osnovi Moskovicijevog prijedloga sporazum moguće postići za 48 sati. Je li to tako jednostavno, trenutno nitko ne može reći. U svakom slučaju, Grci imaju osjećaj da bi poslije pet mučnih godina recesije bilo pogubno nastaviti istim putem, upozorava Nikolas Voulelis, direktor ljevičarsko-liberalnog lista „Novine urednika“ u razgovoru za Deutsche Welle. „Mnogi ljudi su ovdje posljednjih godina doživjeli samo siromaštvo i nezaposlenost. Za mnoge zvuči kao izrugivanje kada im se govori o navodnom ekonomskom rastu“, objašnjava novinar. Za većinu Grka logično je to da nova ljevičarska vlada izbori izmjene programa štednje kao i da određene mjere ukine. Voulelis pritom naglašava da njegove novine nisu u vezi ni s jednom političkom strankom.

Navala na bankomate

Prema najnovijim anketama, preko 80 posto Grka je zadovoljno odlučnom politikom nove vlade prema međunarodnim kreditorima. Rezultati ankete od nedjelje pokazuju da ljevičarska stranka Syriza trenutno ima podršku preko 45 posto građana, što je znatno više nego što je osvojila na parlamentarnim izborima. S druge strane, sve više Grka podiže novac u bankama, kao da nemaju povjerenja u politiku te iste vlade. Prema podacima atenskog dnevnog lista "Kathimerini", grčki građani svakodnevno podižu najmanje 200 milijuna eura.

Zar to sve nije proturječno? Zapravo je, smatra Nikolas Voulelis, ali dodaje da je potrebno razumjeti ljudsku psihu: mnogi Grci se boje prinudnog oporezivanja banaka, koje je 2013. godine bilo uvedeno na Cipru. Uz to, ušteđevinu podiže samo viša srednja klasa. Većina onih s prosječnim zaradama više nemaju novac u bankama, a bogati nemaju briga. Voulelis dodaje: „Poznajem ljude koji u bankama imaju 100.000 ili 200.000 eura i oni su u kritičnoj poziciji. Oni smatraju: radije ću odmah pokloniti deset posto moje ušteđevine na takse i porez, kako bih novac prebacio u London, nego da kasnije izgubim možda i 50 posto kroz prinudno oporezivanje.“

Politolog Lefteris Kousoulis ima drugo objašnjenje: „Ambivalentno držanje mnogih štediša, koji s jedne strane plješću novoj vladi, a s druge strane podižu novac s računa, dokaz su slabog osjećaja zajedništva u Grčkoj. „Ti ljudi ne shvaćaju realnost i pokazuju nezrelo ponašanje. Oni žele i ponos i sigurnost, oni jednostavno žele sve”, objašnjava Kousoulis za Deutsche Welle.

Beskompromisnost ili „kreativno povlačenje“

Kousoulis smatra da mnogi Grci nisu sasvim svjesni posljedica svog ponašanja i svoje odgovornosti. To bi se moglo promijeniti sljedećih dana. „Shvaćanje realnih okolnosti“, tako politolog zove proces koji po njegovom mišljenju vodi ka „kreativnom povlačenju“ i time olakšava potragu za razumnim i realističnim kompromisom.

Nikolas Voulelis to vidi drugačije: Raskid s EU-partnerima nije vjerojatan scenarij, ali ne može se isključiti. Partneri iz EU-a, prije svega njemački ministar financija Wolfgang Schäuble, također bi morali napraviti ustupke: „Nitko u Grčkoj ne vjeruje da će se dvije strane naći u sredini, ali Tsipras bi morao imati osjećaj da će nešto dobiti, kažimo, dvadeset posto onoga što zahtijeva.”