1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Srdačan sastanak EU-a i Latinske Amerike

19. srpnja 2023

Sastanak najviših predstavnika EU-a i zemalja Južne i Središnje Amerike sudionici zovu „sastanak starih prijatelja“ – ako se izuzme politiku i odnose s Rusijom. Ali kod gospodarstva, mogućnosti su velike.

https://p.dw.com/p/4U6q3
Predsjednik Argentine Fernandez, predsjedavatelj organizacije CELAC Gonsalves, predsjednik VE Michel i predsjednica EK von der Leyen na sastanku u Bruxellesu
Čelnici EU-a i CELAC-aFoto: Francois Walschaerts/AP Photo/picture alliance

Povjerenik za vanjsku politiku EU-a, Josep Borrell je „veoma sretan“ i smatra „dobrim znakom“ što se pozivu u Bruxelles odazvalo čak pedesetak od 60 najviših predstavnika država Latinske Amerike i Kariba. Još poetičniji je trenutni predsjedavatelj udruge tih zemalja (CELAC), predsjednik karipske državice Sveti Vincent i Grenadini, Ralph Gonsalves: s ovog susreta zrači „nada, povjerenje i ljubav“. I predsjednica EK-a, von der Leyen osjeća kao da su „stari prijatelji“ obnovili svoje veze i žali što je od posljednjeg takvog susreta prošlo punih osam godina. To se mora promijeniti i treba se naći svake dvije godine.

Srdačnosti i naklonosti je doduše bilo manje kad se povela riječ o politici. Tek nakon mnogo natezanja i uz protivljenje najprije Nikaragve, ali i Kube i Venezuele se došlo do nekakve zajedničke formulacije u odnosu prema Rusiji. Tu se tek izražava „zabrinutost“ zbog golemih patnji koje uzrokuje rat u Ukrajini.

Lavrov u posjeti Nikaragvi ovog travnja
Neke zemlje Latinske Amerike poput Nikaragve i dalje vode srdačne odnose s MoskvomFoto: RUSSIAN FOREIGN MINISTRY/AFP

„Stare gazde" iz Europe 

Premijer Luksemburga Xavier Bettel doduše ukazuje kako se u zaključku ipak poziva i na Povelju UN-a i na deklaraciju Opće skupštine UN-a gdje se osuđuje Rusiju zbog tog napada, ali i predsjedavatelj skupine CELAC, Gonsalves pita kako se neće valjda tu razgovarati samo o Ukrajini.

Jer i kad se povede tema kolonijalne prošlosti, tu je raspoloženje mnogo hladnije: EU je tu svakako spreman izraziti žaljenje za nepravdu koju su počinile današnje članice kao kolonijalne sile u Južnoj Americi, ali i dalje odbija svaku odštetu što se čuje u nekim od tih zemalja. Gonsalves tu priznaje kako je to „veoma složeno“ pitanje jer je na primjer Brazil i dalje uvozio robove nakon što je prije 200 godina stekao neovisnost od Portugala. 

Nije mnogo bolje niti s lekcijama Europske unije o zaštiti klime: predsjednik Brazila, Lula da Silva tu ne želi da mu Europljani nešto pametuju o devastaciji prašuma Amazonije, ali ipak želi i sam da potpuno prestane krčenje prašume najkasnije do 2030.

Krčenje prašume Amazonije
Za razliku od svog prethodnika, ovaj predsjednik Brazila nije zagovornik krčenja prašume. Ali isto tako ne želi niti da mu Europljani drže lekcije o tome.Foto: Marcelo Sayao/dpa/picture alliance

Svi žele dobar posao

No kad je riječ o poslovnoj suradnji, tu je raspoloženje mnogo bolje: čulo se uvjerenje kako će već do kraja ove godine biti prerađen sporazum o slobodnoj trgovini EU-a sa zemljama Mercosura (Brazil, Argentina, Paragvaj i Urugvaj) koji je zapeo i zbog protivljenja Pariza u strahu od jeftinih poljoprivrednih proizvoda iz tih zemalja. Što se tiče takvih bilateralnih sporazuma s Čileom i Meksikom, oni su skoro spremni za potpisivanje i oko njih nema toliko spora.

Salar de Atacama u Čileu
Ova pustoš je Salar de Atacama, najbogatije nalazište litija na svijetu. Naravno da tu i Čile želi dobro naplatiti "strateško partnerstvo" i s EuropomFoto: Oliver Llaneza Hesse/Construction Photography/Photosh/picture alliance

Još više „nade, povjerenja i ljubavi“ se osjećalo kad se poveo razgovor o europskoj inicijativi Global Gateway. U Latinskoj Americi već odavno nije aktivan samo njezin bogati susjed sa sjevera, nego je tu i Kina sa svojim Novim putem svile tako da tu i Europljani žele pokazati svoj novčanik. Tu je pak riječ o preko 130 projekata i nekih 45 milijardi eura koje su europske tvrtke spremne uložiti u tu regiju, a oni sežu od podzemne željeznice u Kolumbiji pa do telekomunikacije u području Amazonije.

Konkretni interesi i dobre namjere

I naravno, tu je uvijek iznova Čile: njegov predsjednik Gabriel Boric je svjestan koliko je i Europi važan litij, ali i ostale rijetke rudače koje i europske zemlje žele eksploatirati u „strateškom partnerstvu“ s tom zemljom i koje Europljani do sad gotovo isključivo uvoze iz Kine.

Ovom prilikom se u Bruxellesu čulo i kako u EU-u više nema protivljenja takozvanom Post-Cotonou sporazumu, nakani europske pomoći za 79 najsiromašnijih država svijeta među kojima ih nema malo i u Južnoj Americi. Protivljenja je tu u Europi bilo na obje strane političkog spektra: s jedne strane zbog lijepih fraza o „promicanju demokracije“, „ljudskim pravima“, miru i napretku, ali bez mnogo konkretnih planova, kako da se tu nešto doista i promjeni. S druge strane je zemljama kao što su Mađarska ili Poljska zapele za oko točka o promicanju „migracije i mobilnosti“ gdje su odmah pomislili na nove migrante na njihovim granicama. Ali predsjedavajući Vijeća Europe, Charles Michael je izjavio kako protivljenja više nema i kako će taj novi program pomoći najsiromašnijim zemljama biti ubrzo spreman za ratificiranje.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

 

Riegert Bernd Kommentarbild App
Bernd Riegert Korespondent u Bruxellesu s fokusom na ljude, priče i politiku Europske unije.