Nacističko breme bundesligaškog kluba

Na početku nacističke vladavine 1933. godine mnogi nogometni klubovi u tadašnjoj Njemačkoj su isključili svoje židovske članove. Do današnjih dana mnogi od tih klubova nisu u potpunosti rasvijetlili taj mračni dio vlastite prošlosti, često zbog činjenica da jednostavno nema dovoljno pouzdanih podataka. 1. FC Nürnberg upravo analizira ono što se u klubu događalo za vrijeme nacističkog režima i što su sve prošli tada isključeni židovski članovi. A to je omogućio senzacionalni pronalazak materijala u klupskom podrumu.

Početkom 2021. godine domar 1. FC Nürnberga u jednom zaboravljenom klupskom podrumu otkrio je 15 prašnjavih kutija s kompletnim članskim iskaznicama toga kluba u razdoblju između 1928. i 1955. Ukupno se radilo o 12.000 evidencijskih kartica. Pravo blago!

Od svih nogometnih klubova prve i druge Bundeslige do sada je samo Hertha BSC bila u posjedu kompletnih članskih iskaznica. Angažirani članovi berlinskog kluba te su podatke koristili kako bi rekonstruirali životni put židovskog klupskog liječnika Hermanna Horwitza ili klupskog člana Eljasza Kaszkea, koji je ubijen u koncentracijskom logoru Sachsenhausenu.

Blago iz podruma

Uz pomoć članskih kartica povjesničar i arhivar 1. FC Nürnberga, Bernd Siegler, krenuo je na posao. I tako je nastala knjiga s naslovom „Zavijanje s vukovima - 1. FC Nürnberg i isključivanje njegovih židovskih članova". U fokusu su 142 klupska člana koji su bili isključeni zato što su bili Židovi. Na njihovim karticama se nalazio pečat „30. 4. 1933., istup". Siegler te ljude želi ponovno učiniti „integralnim dijelom kluba".

Siegleru je datum 30 .4. 1933. već poznat od ranije. Prije nekoliko godina je on naime u njujorškom Institutu Leo Baeck pronašao dokumente pravnika Franza Antona Salomona: od 1930. on je bio član Nürnberga. Salomon je 1934. pobjegao iz Njemačke i preko Francuske stigao u SAD, gdje je izgradio respektabilnu karijeru na području poreznog prava. Preminuo je 1993. Do svoje smrti je on čuvao pismo koje je 1. FC Nürnberg (nadimak „Club") 28. 4. 1933. poslao svojim židovskim članovima, u kojima ih informira o izbacivanju iz članstva.

Šok za židovske članove

To je bio šok, i to ne samo za Salomona, već i za drugih 95 sportaša i 46 sportašica, isključenih iz kluba. Svi oni su se ciljano odlučili za ulazak u građanski klub 1. FC Nürnberg, u redove tadašnjeg rekordnog prvaka Njemačke, kako bi se etablirali u samom centru društva, tvrdi Siegler. U "Clubu” su svoje slobodno vrijeme tada provodili bankari, liječnici, pravnici, trgovci, učenici, studenti, cijele obitelji, to je za njih bilo središte društvenog života, tamo su igrali tenis, rukomet, nogomet, bavili se boksom ili atletikom. Činjenica da ih se „Club" doslovno riješio samo nekoliko tjedana nakon što je Adolf Hitler imenovan za kancelara Reicha, za mnoge je vjerojatno bilo traumatično iskustvo. Nürnberg je, uz 1. FC Kaiserslautern, bio jedan od prvih klubova koji je izbacio svoje židovske članove.

Siegler je istraživao životne okolnosti isključenih članova. Radi se o vrlo različitim biografijama. Neki od njih su pobjegli iz Njemačke, započeli novi život u SAD-u, Engleskoj ili Francuskoj, utemeljili obitelji, a neki drugi su se na fronti borili u ratu za Hitlerovu Njemačku ili su sudjelovali u otporu protiv nacista. 13 isključenih klupskih članova nije preživjelo nacističku vladavinu. Deset ih je ubijeno u koncentracijskim logorima.

Rothschild preživio Buchenwald

Samo je jedan od njih uspio preživjeti koncentracijski logor Buchenwald: bio je to Walter Rothschild. Siegler je uspio saznati malo više informacija o životu trgovca tekstilom i njegovog brata Otta zato što je u Berlinu uspio pronaći njegovu kćer, Yvonne Rothschild. Ona mu je pričala o svom ocu, koji se nakon oslobođenja Njemačke ponovno vratio u Nürnberg, te je do kraja svog života kao navijač posjećivao utakmice „Cluba".

Yvonne Rothschild kaže da je važno da se ne zaboravi nacističko doba i nacističke zločine. Mora se odlučno boriti protiv antisemitizma, dodaje ona. A to mišljenje dijele i Siegler i 1. FC Nürnberg, borbu protiv antisemitizma ovaj klub smatra svojoj zadaćom. „Club" između ostaloga za svoje navijače organizira posjete koncentracijskim logorima u Dachauu i Flossenbürgu, tijekom kojih se govori i o sudbinama isključenih židovskih članova.

Pogled u budućnost

Povjesničar Siegler razmišlja i o budućnosti. On si kao jedan od budućih projekata može zamisliti i da navijači "Cluba" preuzmu aktivniju ulogu u rasvjetljavanju prošlosti, da i oni, kao u slučaju Herthe BSC, uz pomoć evidencijskih kartica sami istražuju životopise bivših članova

U međuvremenu su se i drugi bundesligaški klubovi pozabavili sudbinama svojih židovskih članova. Među njima je i Werder iz Bremena. I tamo je objavljena jedna knjiga u kojoj se rasvjetljava životne okolnosti klupskih članova tijekom nacističke diktature.

Anja Bühling, BR