Na Zapadu nepoznati: stripovi s Balkana

Oduševljene obožavatelje Marvelovog univerzuma trebalo bi unaprijed upozoriti: na ovoj izložbi nema superheroja. Umjesto toga, riječ je o anti-herojima koji se trenutno mogu vidjeti u Berlinskom muzeju europskih kultura: "Lavanderman"- junak od lavande protiv hvarske bande hrvatskog umjetnika Vanča Repca – to je čovjek ljubičastih mišiće koji iz lavande crpi magične moći - ali ipak stalno propada. Ili "Horny Dyke" Helene Janečić, strip u kojem je glavni lik mlada žena lezbijka.

Nisu to stripovi za masovni ukus, već radovi s alternativne strip-scene, gdje se ne vodi previše brige o preferencijama publike. Takva scena se razvijala u zemljama jugoistočne Europe. Samo što je teško izlazila izvan granica tih zemalja. Upravo ova izložba želi prekinuti takvu praksu i predstaviti stripove iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Rumunjske, Srbije, Slovenije i Mađarske.

Pogled uvijek ide prema zapadu

Kad je riječ o stripu, ljudi gledaju samo prema zapadu, rekla je kustosica Beate Wild sažimajući situaciju. "Na Zapadu postoje sjajni festivali i odatle dolazi novac." Mnogi nisu znali da se isplati pogledati što se radi na Balkanu. "Rasprostranjeno je vjerovanje da iz jugoistočne Europe dolaze samo gastarbajteri", dodala je kustosica izložbe. Stoga za umjetnike stripova iz dotičnih zemalja često nedostaje zanimanje i poštivanje.

Međutim, postoje nedostaci u znanju o balkanskoj strip-sceni ne samo na Zapadu. Čak i u tim zemljama mnogi ne znaju što se događa u susjednoj zemlji kada je riječ o stripovima. To je dijelom i zbog različitih jezika, kaže Beate Wild. Ali i zato što svaka zemlja ima svoju priču. "Na primjer, Tito je volio stripove, tako da se strip-scena u bivšoj Jugoslaviji dobro razvijala." S druge strane, u Rumunjskoj su se stripovi počeli uvoditi tek nakon pada Željezne zavjese.

Povezivanje izvan vlastitih granica

Izložba želi pokazati te razlike, ali istovremeno otkriva i što povezuje umjetnike i crtače stripova iz jugoistočne Europe. Teme o kojima razgovaraju su korupcija, populizam ili nasilje u obitelji. Ali upadaju u oči i slični oblici pripovijedanja, crtanja i bojanja. Kako bi takve sličnosti ili kontrasti bili razumljivi posjetitelju, organizatori izložbe su uvijek kombinirali stripove dva različita umjetnika na jednom izložbenom zidu.

"Ovdje nema posebnog kuta za Hrvatsku, Rumunjsku ili Srbiju", objašnjava koncept izložbe Beate Wild. Ovdje se prije svega radi o povezivanju izvan nacionalnih granica - otuda i naslov izložbe comiXconnection. "Glavna ideja je umrežavanje." Ova ideja ne bi trebala, po mišljenju Beate Wild, postojati samo na papiru, već bi trebala povezati umjetnike, izdavače i fanove.

Transnacionalni strip-dijalog

Jer da bi svaki posjetitelj razumio izložbu, koja je u međuvremenu gostovala širom jugoistočne Europe, svi stripovi morali su biti prevedeni i na jezike tih zemalja. To je rezultiralo s više od 40 različitih prevodilačkih smjerova. Uložen je velik trud za koji kustosica vjeruje da se više nego isplatio: "S vremenom se među sudionicima zapravo stvorio nekakav zajednički identitet i mnogi smatraju da je sjajno što su svi skupa mogli biti dio ovog projekta."

Najočitiji izraz te nove povezanosti je zajednički strip: deset umjetnika iz pet različitih zemalja nacrtali su sve faze izložbe. I ovaj se rad može vidjeti u Muzeju europskih kultura u Berlinu do 1. lipnja 2020. godine. Berlin je ujedno i posljednja postaja putujuće izložbe o kojoj je na Balkanu dosta izvještavano. Kreatori stripova se sada nadaju da će obožavatelji i izdavači na zapadu napokon otkriti alternativni svijet stripa u jugoistočnoj Europi.