MP3: njemački izum za glazbenu revoluciju

„1000 pjesama u tvom džepu.“ Tim je riječima na predstavljanju prvog iPoda u listopadu 2001. tadašnji šef Applea Steve Jobs sažeto formulirao revolucionarni koncept memoriranja u formatu MP3. Postupak memoriranja u tom formatu omogućio je stvarno da na malu memorijsku karticu bude pohranjeno 1.000 glazbenih brojeva. Ali, MP3 nije izumljen u Kaliforniji nego u njemačkom Erlangenu. Prije 25 godina, 14. srpnja 1995., znanstvenici na Institutu Fraunhofer dogovorili su da za svoj format memoriranja koriste nastavak „.mp3“.

Ali, počeci projekta mp3 sežu u 1982. godinu. Tada se radilo o mogućnosti smanjivanja datoteka glazbe kako bi ih se moglo slati preko digitalne telefonske mreže ISDN. Student Karlheinz Brandenburg odabrao je tu gotovo nemoguću zadaću za temu svoje doktorske disertacije na Katedri za tehničku elektroniku u Erlangenu. Ali, uskoro se nije radilo samo o prijenosu glazbe preko telefonske mreže. Jedna skupina u Erlangenu odlučila je definirati sljedeću generaciju prijenosa tona radijskog i televizijskog signala. Istraživanje je financirano uglavnom kroz EU-ov projekt „Eureka".

„Bili smo apsolutni početnici na tom području, nikad ranije nismo pravili neki aparat s toga područja“, sjeća se Brandenburgov kolega Bernhard Grill. „Nismo imali iskustva ni s radijskom tehnikom. Počeli smo od nule.“

Tri sustava pohranjivanja

U početku su se znanstvenici morali boriti i s predrasudama koje je o njima širila konkurencija iz gospodarskih krugova. Tvrdili su da oni razvijaju nešto što se u praksi neće moći primijeniti.

S obzirom da se Moving Picture Experts Group (MPEG) nije mogla dogovoriti oko jedinstvenog standarda, uvedena su tri različita standarda pohranjivanja tona i njegovog digitalnog prijenosa. MPEG Layer 1 u međuvremenu ne igra više nikakvu ulogu. Layer 2 se može još naći kod starijih televizora koji imaju stereo-ton.  Većinom se probio Layer 3 koji je poznatiji pod kraticom MP3.

Izumitelj formata MP3 Brandenburg morao je konstatirati da njegov algoritam nije funkcionirao kod jedne od njegovih najdražih pjesama: Tom's Diner Suzanne Vega zvučao je jako loše. Zato je nastojao optimirati sustav komprimiranja sve dok nije postigao željeni rezultat. „Taj song sam tako slušao na tisuće puta. Ali, s obzirom da tu glazbu volim, nije mi dojadilo“, kaže Brandenburg.

I haker pomogao uspjehu

Postupak koji su razvili Brandenburg i njegove kolege Heinz Gerhäuser, Ernst Eberlein, Bernhard Grill, Jürgen Herre i Harald Popp nije samo temeljito promijenio radijsku tehniku nego je potpuno revolucionirao i glazbenu industriju.

Toj MP3-revoluciji pridonio je i jedan haker. Znanstvenici iz Erlangena su na web stavili jedan „referentni encoder“ koji je trebao pokazati mogućnosti MP3-formata. On je enkodirao samo minutu glazbe. Jedan student je probio vremensko ograničenje i tako promijenjenu verziju enkodera također stavio na web te tako pokrenuo MP3-val, koji je prvi vrhunac doživio na platformi Napster.

Analogno ili digitalno: može li se čuti razliku?

Format MP3 je tako uzdrmao glazbenu industriju. Sad je odjednom bilo moguće razmjenjivati glazbu s jednoga kraja svijeta na drugi, iako su internetske veze bile puno sporije od današnjih. Tek s uspjehom platforme iTunes Music Stores od 2003. i legalne streaming-platforme Spotify od 2008. glazbena industrija se polako počela oporavljati.

Unatoč stalnom poboljšavanju postupka komprimiranja, kritika sustava MP3 ne prestaje. MP3 je slab odraz onoga što je nekoć mogla analogna glazba; skromni nadomjestak za ono čudo koje se događalo slušajući ploče, izjavio je kanadski glazbenik Neil Young u jednom intervjuu. „Analogna glazba je kao refleksija; kao jezero u kojem se, kad je mirno, odražava priroda."

Izumitelj Brandenburg međutim ukazuje da je novi sustav komprimiranja AAC tako dobar da ga ljudsko uho ne može razlikovati od analognog. To su potvrdili brojni testovi, kao i jedna studija britanskog Sveučilišta u Huddersfieldu.

Inteligentne slušalice

Institut Fraunhofer već je licencirao četvrtu generaciju audio-kodeka. „Kad čovjek danas kupi mobilni telefon on uz MP3 vjerojatno sadrži još neku našu tehnologiju“, kaže voditelj instituta Grill. Kod streaminga se koristi druga ili treća generacija komprimiranja AAC. A kod novih smartphonea koristi se četvrta generacija Enhanced Voice Services (EVS). Ona služi za poboljšanje ne glazbe nego glasa, što je veći izazov nego glazba.

Izumitelj Brandenburg, koji je 2014. primljen u Internet Hall of Fame, više nije na Institutu Fraunhofer na kojem je radio gotovo 20 godina i na kraju bio njegov šef. Od 2019. vodi vlastitu tvrtku Brandenburg Labs i u suradnji s Institutom Fraunhofer radi na novoj tehnologiji nazvanoj Personalized Auditory Reality ili skraćeno PARty, koja bi trebala omogućiti ciljano slušanje.

Slušalice s tim sustavom bi trebale pomoći u slušanju kao što naočale pomažu u gledanju. Slušalice sa sustavom PARty automatski analiziraju sve izvore zvukova i omogućuju ciljano slušanje jedne osobe ili jednog izvora unatoč buci u okolici. Tako bi trebalo biti moguće telefonom razgovarati s nekim kao da je s nama na udaljenosti od jednog metra, kaže Brandenburg.

aj/dpa