More kao životni prostor - u muzeju
15. srpnja 2008Između lijepo restauriranih lučkih skladišta od opeke štutgartski arhitektonski ured Behnisch & Partner izgradio je moderan kompleks prozračnih zgrada, koji podsjeća na kamenje izglačano strujanjem vode, a bijela fasada izgleda kao jedro puno vjetra. Pred vratima je more. „Pred vratima imamo neobično lijep životni prostor koji treba zaštititi. Njega nastojimo približiti posjetiteljima kako bi ga upoznali i zavoljeli. Kao što to mi činimo“, kaže Gitta Spindler. Ona se brine da svaki novi „stanovnik“ dobije prave uvjete za život. U 39 akvarija različite veličine treba uspostaviti različite uvjete slanosti mora i temperaturu.
Pomogli uzgajivači i ribari
Izložbe prikazuju život u hladnim morima, sve do polarnog. „Jako puno životinja smo praktično rukom odabrali“, kaže Gitta Spindler dodajući da su neke dobivene od uzgajivača po čitavoj Njemačkoj, neke ulovljene u Norveškoj ili Švedskoj. Ribari iz Kiela ulovili su jato haringa.
Svim životinjama su stvoreni uvjeti koji im odgovaraju, uključujući i odgovarajuću floru, koja je privlačna i za publiku. Tu se može vidjeti podvodni svijet kod njemačkog Helgolanda, iza stakla debelog 30 centimetara, površine 80 četvornih metara, koje je napravljeno u Sjedinjenim Državama, nalaze se morske nemani koje se brinu i za to da jato od 1.500 haringa ne zaboravi tipično kretanje u jatu u slučaju opasnosti.
Multimedijska prezentacija
U Ozeaneumu je smješteno oko 150 životinjskih vrsta, od ježinca do polarnog raka i morskog psa. A s obzirom da ovaj muzej želi biti i mjesto obrazovanja , svi su akvariji okruženi informativnim pločama, multimedijskim stolovima i mikroskopima koji pružaju mogućnost za temeljito informiranje. I jačaju svijest o ugroženosti mora kao životnog prostora. Glasnogovornik muzeja Jens Oulwiger skreće pozornost na jednu vrstu kitova: „Kod nas se može doznati da plavetni kit ima poteškoća uopće naći partnera za parenje. To je informacija koju želimo proslijediti i nad kojom će se neki zamisliti.“
Izgradnja muzeja stajala je 60 milijuna eura koje su na raspolaganje stavili savezna i pokrajinska vlada te gradska uprava. Za izložbe su dobiveni sponzori. Primjerice organizacija za zaštitu okoliša Greenpeace financirala je dojmljivu izložbu „Morski divovi“. Za nju su preparatori i kipari napravili plavetnog kita, orku i grbastog kita s mladunčetom u naravnoj veličini. Grdosije su dizalicom podignute i obješene na strop gotovo 20 metara visoke hale.