Molovo gušenje Siska?

„Inina Rafinerija nafte Sisak (RNS) će otpustiti 40 radnika i neće više proizvoditi benzin, a to je tek početak." Vijest je to koja je uzdrmala grad koji je već pretrpio teški gospodarski udarac propašću Željezare.

No situacija postaje kompliciranija, ako znamo da Inu vlasnički dijeli hrvatska vlada i mađarski Mol, pri čemu Mađari po navodima same Ine drže 49,1% posto, a Hrvatska 44,8% dionica kompanije oko koje ne mogu pronaći zajednički jezik. Vlada namjerava otkupiti mađarske dionice i tako okončati agoniju upravljanja strateškom energetskom tvrtkom i čini se da se s Mađarima slaže u jednome – FCC pogon o kojemu svi govore treba ugasiti, a to mnogi prevode kao „Sisak se gasi".

RNS zapošljava oko 600 ljudi i kako doznajemo od sindikalca i šefa Stožera za obranu rafinerije Predraga Sekulića, prije tri i pol godine imala je čak 850 radnika. „Mi smo relativno stara rafinerija, prosjek starosti radnika je oko 50 godina. Novi ljudi se ne zapošljavaju, dok stari odlaze u mirovinu“, ispričao je za DW.

Optimalni položaj rafinerije

Dodaje da je kao glavni nadzornik procesa u rafineriji imao dobar pregled nad poslovanjem te da pouzdano može tvrditi da RNS posluje pozitivno i ima dobre rezultate. Na ruku rafineriji ide i geografski položaj, blizina BiH, plovni put Savom, željeznica, cestovna povezanost i cjevovod s kojim se doprema nafta s polja Stružec. Svojevremeno je javno usporedio poslovanje rafinerija u Rijeci i Sisku, zbog čega mu, kaže, Ina želi dati otkaz pod optužbom odavanja poslovne tajne.

No iz Ine nam odgovaraju da se RNS ne može se gledati zasebno u odnosu na cjelokupno rafinerijsko poslovanje te da je odluka donesena kako bi se omogućila bolja iskoristivost postrojenja za konverziju u obje rafinerije. „RNS prošle je godine ostvarila negativan slobodni novčani tok u iznosu od 194 milijuna kuna i operativni gubitak u iznosu od 264 milijuna kuna, dok je u prvih devet mjeseci 2017. godine zabilježila novčane gubitke u iznosu od 175 milijuna kuna i operativni gubitak 228 milijuna kuna", brojevi su to koje su nam dostavile Inine Korporativne komunikacije i koje, ruku na srce, prosječan građanin malo razumije. Traženi razgovor s direktorom RNS-a Davorom Butkovićem odbijen je prešutno.

Višak ili konkurencija mađarskoj rafineriji?

No što se zapravo gasi? Riječ je, tvrdi naš sugovornik, o najprofitabilnijem dijelu postrojenja koje je samo u 32 dana donijelo 10 milijuna kuna. „To je srce svake rafinerije i svaki naftaš zna što je fluid catalytic cracking (FCC). On 80% teških ostataka primarne prerade pretvara u visokovrijedne proizvode.“ Time će se, smatra Sekulić, ugroziti poslovanje i dobiti alibi „u brojkama" da rafineriju u konačnici valja zatvoriti.

„Nije problem ovih 40 radnika, vjerujem da će većina naći posao na postrojenjima kojima nedostaju ljudi. Na neke će se vjerojatno vršiti pritisak da odu raditi u Rijeku, jer je i tamo loša situacija s kadrom o kojoj se ne govori. Ovime se, po mom mišljenju, već kroz godinu dana zatvara Rafinerija Sisak. To je Molova namjera i oni je čak ne skrivaju." Motive, dodaje, treba tražiti u zakonitosti branše. „Molova rafinerija u mađarskoj Százhalombatti je preblizu. Procjenjuje se da svaka rafinerija može dobro poslovati u krugu 250 do 300 kilometara, a naša se tržišta nažalost preklapaju i tu Mol vidi svoj interes. Ne osuđujem ih, već osuđujem sve hrvatske vlade zbog neizvršavanja obaveza u zadnjih 15 godina."

Zanimljivo je da nam iz Ine kažu kako odluka o prekidu rada FCC postrojenja ne podrazumijeva druge odluke vezano za budućnost RNS-a pa tako ni odluku o pretvaranju u logistički centar. No on bi, ipak, prema naručenoj analizi od konzultantske kuće Deloitte, bio najisplativiji i time bi bilo „realiziralo 93 milijuna dolara novčanog tijeka u sljedeće tri godine u usporedbi sa sadašnjim načinom rada rafinerije".

Realna alternativa traži investiciju

Logistički centar je samo lijep naziv za skladištenje i pretakanje, otkriva nam Sekulić: „Logistički centar smo i danas. Stalno se dopremaju gotovi proizvodi koje skladištimo i šaljemo dalje ili poluproizvodi koje dalje dorađujemo. U samom logističkom centru bi radilo 40 do 50 ljudi, a dorade ne bi bilo."

No iz Ine navode da je moguće RNS pretvoriti i u biorafineriju: „Biorafinerija godišnjeg kapaciteta od 55.000 tona bioetanola predstavlja potencijalno alternativno dugoročno rješenje zbog čitavog niza tehničkih i regulatornih preduvjeta koje je potrebno ispuniti za eventualnu provedbu“, odgovaraju na pitanje što točno radi takova rafinerija.

Poslovanje bi, kažu, bilo održivo, a direktno i indirektno bi bilo zaposleno od 800 do 1000 ljudi, što kroz rad u samoj biorafineriji, što kroz zapošljavanje u poljoprivredi, odnosno u uzgoju kultura koje će biti sirovina za rad biorafinerije. No do sada, napominju, nije donesena konačna odluka o investiranju koje će odrediti sudbinu grada.

A Sisak je, kaže Sekulić, nekada imao 30 tisuća zaposlenih, dok danas ima 33 tisuće stanovnika. „Ovih 600 radnih mjesta nije samo tih 600 obitelji, tu je i oko 200 radnika koji održavaju pogone, a treba pridodati i druge vanjske tvrtke koje rade RNS. Nekada smo imali 400 ugovora s drugim tvrtkama i obrtnicima. Svoje zatvaranje i smanjivanje poslovanja sa zatvaranjem RNS najavili su i trgovački lanci koji posluju na području Siska. Važnost same rafinerije, pa i kroz komunalni doprinos, davanja i plaće, je jako velika za ovaj grad. Zatvaranje bi izazvalo novo napuštanje grada i pripadajuću lančanu reakciju."

Ina je i strateška odluka Hrvatske

Ipak Sekulić poručuje onima koji tvrde kako „Ina nije socijalna ustanova" da radnici nisu nikada plakali oko svojih radnih mjesta, jer će i ovih 40, s obzirom na stručnost i ponude koje imaju, lako naći posao negdje drugdje. Ističe da je najvažnije koliko Mol preko Ine utječe na cjelokupno gospodarstvo Hrvatske: „Izgubit će se taj dio energetske stabilnosti i naravno da ćemo kupovati gorivo u okruženju i tako plaćati dodatne troškove. "

Svjesna je toga i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koja je poručila da bi zatvaranje RNS bilo katastrofa za sisački kraj te da državni vrh mora poduzeti sve da se stanje popravi. Ministar energetike Tomislav Ćorić (HDZ) tvrdi da će planirane promijene zapravo unaprijediti rafinerijski biznis. „Ono što je važno za radnike je da će im biti ponuđena adekvatna zamjenska radna mjesta i otpremnine i da ne trebaju strahovati za svoju budućnost“, objasnio je medijima sužavajući široki problem samo na one kojima će biti uručeni otkazi. Da je riječ o „poslovnoj odluci koju Ina donosi da bi bila učinkovitija“, misli i premijer Andrej Plenković (HDZ).

Sporazum ili samo teška odluka?

„Ako im je to objašnjeno kao poslovna odluka koja će donijeti rezultate, onda ih netko vuče za nos. Želimo sjesti za stol s premijerom, pokazati mu rezultate i objasniti činjenice“, komentira Sekulić i sve stavlja u kontekst namjere otkupa Ininih dionica od Mola: „Kako kaže jedan kolega, to je kao da kupujte auto, a s prodavateljem dogovarate koje će vam dijelove iz njega skinuti. Bez FCC i stručnih radnika koji na njemu danas rade, gubi se mogućnost da će se jednog dana taj pogon ponovno pokrenuti. Bez toga nema rafinerije."

Kaže, ne želi vjerovati da je vlada dogovorno s Molom odustala od RNS, ali ni ne isključuje tu mogućnost. „Nadam se da nije u pitanju to da se spusti cijena Ine, a da Mađari budu zadovoljni jer će, zauzvrat, zadržati tržište bez konkurenata."

Ina, prema onome što je predstavljeno javnosti, za sada zna tek to da će zatvoriti pogon.