Hoće li Katolička crkva liberalizirati svoje radno pravo?

Njemačke kršćanske crkve zapošljavaju više od milijun ljudi. To ih čini najvećim poslodavcima poslije države - i to poslodavcima s posebnim ovlastima. One imaju pravo same određivati svoje zakone o radu.

To, naravno, koristi i Katolička crkva. No uskoro bi se to m oglo promijeniti: neki biskupi žele da Crkva usvoji nova, suvremenija pravila za svojih 750.000 zaposlenih.

Povijesni korijeni u Weimarskoj Republici

Vjerske zajednice su već dobile poseban položaj u Weimarskom ustavu iz 1919. godine. Pojedine odredbe o odnosu države i vjerskih zajednica i dalje izričito važe i danas.

Iz ovih propisa i načela slobode vjeroispovijesti u članu 4 ustava (Grundgesetz), Savezni ustavni sud izvodi pravo vjerskih zajednica da same uređuju svoje poslove. Ovo takozvano pravo na samoopredjeljenje omogućava crkvama da oblikuju radno pravo u skladu sa svojim idejama.

Posljedice zbog „ozbiljnog osobnog moralnog prekršaja“

Državni propisi kao što je zakonska zaštita od otpuštanja primjenjuju se i na crkvene ugovore o radu. Međutim, crkve mogu zahtijevati od svojih zaposlenih, na primjer, da poštuju osnovna načela crkvene vjerske doktrine, i u slučaju kršenja ih mogu ukoriti ili čak otpustiti.

I katolička i protestantska crkva imaju niz pravila u kojima od svojih zaposlenih zahtijevaju lojalno ponašanje. Kontroverzno je na što točno zaposleni mogu biti obavezani. Tu je posebno stroga Katolička crkva. Pravila ponašanja za zaposlene su navedena u takozvanom „Osnovnom poretku crkvene službe“.

Zaposleni su obvezni poštivati načela katoličke vjere i morala. Svatko tko javno djeluje protiv „temeljnih načela” Katoličke crkve ili počini „ozbiljan osobni moralni prekršaj” može biti sankcioniran. U prošlosti je oko toga već vođen čitav niz pravnih sporova.

Pravni sporovi zbog strogih pravila ponašanja

U Njemačkoj su Savezni ustavni sud i Savezni radni sud u prošlosti potvrdili posebna prava krišcćanskih crkava. Osamdesetih godina je primjerice Ustavni sud smatrao da je otpuštanje jednog liječnika pripravnika bilo zakonito jer se javno protivio zabrani abortusa što propagira Katolička crkva.

Pozivajući se na ovu sudsku praksu, Radni sud je odobrio otpuštanje jedne katoličke učiteljice koja je radila u crkvi jer je stupila u građanski brak s razvedenim muškarcem. Također je odlučio da glavni liječnik u katoličkoj bolnici može biti otpušten ako njegove metode liječenja – u monkretnom se slučaju radilo o umjetnoj oplodnji – krše osnovna načela važecćeg crkvenog zakona.

Posljednjih godina, međutim, sudska praksa Europskog suda pravde (ESP) je dovela do pada ovog njemačkog modela. ESP je odgovoran za tumačenje prava EU. U tom smislu, njegove presude su obvezujuće za sve sudove u državama članicama EU-a.

Rerforme Katoličke crkve

Od smjene glavnog liječnika, što je po ESP-u bilo nezakonito, u crkvi su liberalizirana tzv. temeljna načela. Od 2016. godine zaposleni u crkvi i Karitasu mogu biti otpušteni samo u izuzetnim slučajevima, recimo kada se nakon razvoda ponovo vjenčavaju ili se registriraju u okviru istopolnog partnerstva.

Sada je pokrenuta inicijativa za daljnju liberalizacija osnovnog crkvenog poretka. Tako bi ljubavni i privatni život zaposlenih trebali biti čisto privatna stvar. Na primjer, u nacrtu novog osnovnog poretka se ističe da u načelu svi zaposleni mogu raditi u crkvenim institucijama bez obzira na njihovu seksualnu orijentaciju.

ss/tagesschau

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu