Mnogi uklanjaju sovjetske spomenike, u Njemačkoj to ne ide

Tenkovi, statue, reljefi: u mnogim bivšim sovjetskim zemljama, sjećanja na komunističku eru su još uvijek prisutna. Ulazak ruske vojske u Ukrajinu je ponovno rasplamsao diskusiju o spomenicima koji podsjećaju na pale ruske vojnike u Drugom svjetskom ratu.

Baltičke zemlje koriste priliku i pokušat će u idućim tjednima i mjesecima ukloniti relikte starih vremena – iako to mnogi ne odobravaju.

Estonija: „Ubilačko oružje, a ne povijesni spomenik"

Trenutno je na redu jedan muzej. U utorak su vlasti uklonile sporni spomenik u vidu sovjetskog tenka koji se nalazio u blizini estonsko-ruske granice kod grada Narve. Grad je naseljen uglavnom Rusima, a spomenik na glasu kao sporan – gradski oci su se svojevremeno protivili inicijativi da ga se premjesti. Tada je rečeno da je taj tenk dio identiteta grada.

Sada je spomenik prebačen u Estonski ratni muzej u blizini glavnog grada Talina. Uklonjeno je i šest drugih spomenika.

Vlada u Talinu je „dala zeleno svjetlo“ za uklanjanje sovjetskih spomenika s javnih mjesta. „Tenk je ubilačko oružje a ne predmet sjećanja. Istim tenkovima na ulicama Ukrajine sada ubijaju ljude“, rekla je premijerka Kaja Kalas. Planira se demontaža oko 400 spomenika.

Letonija: Podijeljena mišljenja

Za mnoge Letonce, spomenik u slavu sovjetske pobjede u Rigi više ne bi trebao stajati na svom mjestu. Za stanovnike koji govore ruski, on ima veliki značaj. Još u srpnju je letonska vlada odobrila uklanjanje 69 spomenika i spomen-ploča kojima se veliča sovjetski režim.

Uklanjanje spomenika u slavu pobjede bi trebalo biti završeno do 15. studenog. On je postavljen 1985. na 40. godišnjicu sovjetske pobjede nad Hitlerovom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu, kao „podsjećanje na osloboditelje sovjetske Letonije i Rige od njemačko-fašističkih osvajača“.

Litva: Imena ostaju

I u Litvi se vode slične diskusije. Još u srpnju je počelo demontiranje spomenika pobjedi „koji služi veličanju sovjetske armije“ u Klaipedi. Ostala su ugravirana imena palih sovjetskih vojnika, i još ponešto, a bit će sklonjeni samo dijelovi poput mača ili crvene petokrake.

Finska: Spomenik uvaljan u katran i perje

U Helsinkiju je diskusija o poklonima iz Moskve – u punom jeku. Početkom kolovoza je uklonjen „Spomenik svjetskom miru" koji je taj grad 1990. dobio na poklon od Sovjetskog Saveza.

Ta skulptura je jedna od mnogih replika originalne skulpture, a Helsinki je jedino mjesto izvan bivšeg Sovjetskog Saveza gdje je stajala takva replika. Već 1991. godine su studenti premazali spomenik katranom i posuli ga perjem, a devet godina kasnije je netko pokušao i dići ga u zrak (bez uspjeha).

U Nemačkoj stvari stoje malo drugačije…

I u Njemačkoj se spomenike premazuju bojama ili uvija u zastave, vode se i tamo slične diskusije. U ožujku 2022., berlinska zastupnica CDU-a Stefanie Bung zatražila je da se topove i tenkove ukloni s jednog spomenika. Berlinski Senat je odbacio taj zahtjev.

I drezdenski političar FDP-a Stefan Scharf u ožujku 2022. je na Twitteru napisao: „Ne, sovjetski spomenik ne može ostati u Dresdenu. Ne zbog 1945., već zbog 1953., 1968. i 2022".

Prva oklopna jedinica Sovjetskog Saveza, koja je do 1993. bila stacionirana u Dresdenu, 1953. je sudjelovala u gušenju narodnog ustanka u DDR-u a 1968. u gušenju Praškog proljeća.

Ali, ništa od toga. Njemačka ima obvezu štititi i njegovati sovjetske spomenike – tako to stoji u Državnom ugovoru koji su 1990. sklopile SR Njemačka, DDR i četiri pobjedničke sile iz Drugog svjetskog rata.

U Stralsundu je, na primjer, jedan sovjetski spomenik treba biti saniran . Nadležni su priopćili da se napad Rusije na Ukrajinu ne odražava na tu sanaciju, a jedan reljef (naslovna fotografija) je već obnovljen.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu