1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Međunarodna istraga o krivnji za sukob u Gruziji?

Alen Legović, Avignon6. rujna 2008

Nakon transatlanskih odnosa ministri vanjskih poslova članica EU-a danas razmatraju stanje na Kavkazu. Predviđa se da bi sudionici sastanka mogli dati zeleno svjetlo za pokretanje službene istrage o kavkaskoj krizi.

https://p.dw.com/p/FCQO
Francuski ministar Bernard Kouchner na konferenciji za novinare u rodnom Avignonu
Bernard Kouchner je u rodnom gradu domaćin sastanka Vijeća ministara EU-aFoto: AP

Zbog napetog stanja u Gruziji njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier zahtijeva koncept po uzoru na pakt o stabilnosti za jugoistočnu Europu koji bi se primjenio na prostor cijelog Kavkaza: «Imamo iskustva u drugim regijama nakon sukoba u kojima je bilo od pomoći da se uzmu ubzir ne samo sukobljene strane već i sveukupni geografski prostor. U tom pravcu idu i turska razmišljanja. Imamo slična iskustva na Balkanu i zbog toga je dobro ispitati je li to možda pravi puta za stabilizaciju kavkaske regije».

Njemački ministar Frank Walter Steinmeier u Avignonu ispred Papinske palače
Steinmeier se zalaže za pokretanje istrage o odgovornosti za izbijanje sukoba na KavkazuFoto: AP

Ministri raspravljaju o slanju promatračke misije

Na današnjem drugom danu neformalnog sastanka u Avignonu ministri će među ostalim razgovorati o slanju promatračke misije EU-a u Gruziju. Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana je naglasio kako su pripreme za slanje „gotove“. Sada se samo još radi o tome s kojim mandatom i kada će se u Gruziju poslati stručnjaci za nadgledanje rusko-gruzijskog prekida vatre, rekao je Solana. Švedski ministar Carl Bildt je izjavio kako za slanje promatračke misije Europskoj uniji nije potrebna suglasnost Rusije već samo Gruzije.

Zamišljeni Javier Solana na konferenciji za novinare u Avignonu
Glavni tajnik Europskog vijeća Javier Solana kaže da su pripreme za slanje promatračke misije u Gruziju gotoveFoto: AP
Luxembourg protiv brzog prijama Gruzije u NATO
Ministar vanjskih pöoslova Luxembourga, jean Asselborn
Jean Asselborn se protivi ulasku Gruzije u NATOFoto: AP

Luksemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn protivi se brzom prijamu Gruzije u NATO. „Mora se znati da proširenje NATO-a predstavlja i problem strateške ravnoteže snaga na europskom kontinentu“, kazao je Asselborn i dodao kako dijalog s Rusijom mora imati prednost. „Moramo Rusima pokazati da je potrebno povjerenje te da ne želimo preopteretiti odnose“, zaključuje šef diplomacije Luxembourga. On je naglasio da i Ukrajina mora pričekati. „Ako čak i najveći prijatelj Ukrajine – Poljska -govori da Ukrajina ne može postati članica Unije prije 2020.godine tada se to treba uzeti ozbiljno“. Asselborn smatra da EU Ukrajini puno može pomoći u okviru svoje politike prema susjedstvu.

Javier Solana i Ursula Plassnik na trgu ispred Papinske palaće u Avignonu
Solana i Plassnik u AvignonuFoto: AP

Austrijska ministrica Ursula Plassnik zatražila je pak istragu o krivnji za izbijanje rata na Kavkazu. “Da je Gruzija pogriješila u to nema dvojbe, ali bilo bi pogrešno zaključiti da nije bilo pogrešaka na obje strane”, dodala je austrijska ministrica. Europska unija je jasno upozorila da se mora poštivati teritorijalna cjelovitost Gruzije te da ruska akcija nije u skladu s tim načelom.

Grčka za veći angažman EU-a na Kavkazu
Dora Bakojanis, šefica grčke diplomacije
Dora Bakojanis, grčka ministrica vanjskih poslovaFoto: AP

Grčka ministrica Doira Bakojanis traži veći angažman Unije na cijelom prostoru Kavkaza. “Potreban nam je dijalog s Rusijom. Ne možemo zamrznute sukobe ostaviti zamrznutima. Moramo se time baviti”.

EU želi ojačati veze sa SAD-om

Nakon predsjedničkih izbora u SAD-u Europska unija želi intenzivirati i osnažiti svoje odnose sa Sjedinjenim Državama. Ministri vanjskih poslova su se dogovorili da će idućoj američkoj administraciji EU ponuditi nove incijative u transatlanskoj politici. Kouchner je naglasio kako Unija intenzivno radi na novoj ponudi u transatlanskim odnosima. Švedski ministar Bildt je izvjestio kako se u tom dokumentu radi o temama poput mirovnog procesa na Bliskom istoku, atomskog prijepora s Iranom, odnosa s Rusijom te pitanja opskrbe energijom i zaštite klime. Odnosi EU-a i SAD-a od 2003. godine opterećeni su zbog rata u Iraku. Dok su se Francuska i Njemačka otvoreno usprotivile vojnom angažmanu u Iraku, Velika Britanija, Italija i istočnoeuropske zemlje podržale su Washington. U međuvremenu su te razlike očigledno prevladane. “Sada smo svi jedinstveni što se tiče odnosa prema SAD-u”, naglasio je u Avignonu jedan diplomat EU-a.

Vijeće ministara također se potrudilo da iskaže neutralnost što se tiče predstojećih predsjedničkih izbora u SAD-u te da ne pokazuje simpatije bilo prema demokratskom kandidatu Obami bilo prema republikancu McCainu. Poljski ministar Sikorski je jedino primijetio da se stiče dojam da se Obama više zanima za globalna pitanja nego McCain.

Neformalni sastanci ubuduće dva puta u šest mjeseci
Avignon, Papinska palača, najveća gotička palača na svijetu
Papinska palača u Avignionu, mjesto održavanja sastanka Vijeća ministara EU-aFoto: DW

Mnistri vanjskih poslova ubuduće će se sastajati dva puta u šest mjeseci na neformalnim sastancima, izvjestio je Kouchner, najavivši za kraj rujna još jedan neformalni susret u Parizu. Glavna tema tog sastanka trebao bi biti zajednički dokument o budućim odnosima između EU-a i SAD-a.

Za ručkom o Bliskom istoku

Ministri vanjskih poslova danas će za ručkom raspravljati i o mirovnom procesu na Bliskom istoku, a tada će im se pridružiti i njihovi kolege iz kandidatskh zemalja Hrvatske, Turske i Makedonije, dakle i ministar vanjskih poslova RH Gordan Jandroković.