1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Merz: „I Merkel je bolje komunicirala od Scholza“

15. srpnja 2024

Šef CDU-a Merz očekuje od njemačkog kancelara detaljan izvještaj o planiranom stacioniranju američkih sustava naoružanja dalekog dometa u Njemačkoj. A šef CSU-a Marcus Söder se zalaže za strožu migracijsku politiku.

https://p.dw.com/p/4iIpO
Friedrich Merz
Friedrich Merz dao je intervju ARD-uFoto: Michael Kappeler/dpa/picture alliance

Pokušaj atentata na bivšeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa šokirao je i čelnika Kršćansko-demokratske unije (CDU) Njemačke Friedricha Merza. Na početku ljetnog intervjua koji je dao za Prvi program njemačke televizije (ARD) on je izrazio zabrinutost da će izborna kampanja u SAD-u dodatno eskalirati. Napad će vjerojatno utjecati na rezultate izbora, rekao je Merz. On je upozorio na opasnost od žešće osobne konfrontacije u politici, pa tako i u Njemačkoj, te pozvao na poštovanje političkih protivnika.

Oštra kritika na račun vladajuće koalicije

Fokus ljetnog intervjua za ARD bila je unutarnja politika. Merz je oštro kritizirao aktualnu vladu i prije svega način komunikacije kancelara Olafa Scholza.

Upitan o odluci objavljenoj na marginama summita NATO-a u Washingtonu o stacioniranju američkih sustava naoružanja dalekog dometa u Njemačkoj, šef CDU-a je rekao: "Bio sam vrlo iznenađen odlukom i do danas me savezna vlada nije obavijestila o tome."

On je rekao da u narednim danima očekuje precizne izvještaje Vlade o ovom projektu i dodao: "Ovo je temeljna promjena u strateškoj vojnoj situaciji u Europi, a također i u Njemačkoj." Ne možete to obaviti samo jednostavnim priopćenjem za javnost, naglasio je Merz.

On je također rekao da prijeti sve veća opasnost od Rusije. Na to, kaže, mora se reagirati. No, nastavio je Merz, volio bi znati koje su točno okolnosti za donošenje ove odluke. Također je rekao da ne zna je li Njemačka sama tražila američko oružje.

Friedrich Merz
Merz oštro kritizira aktualnu vladu i prije svega način komunikacije kancelara Olafa ScholzaFoto: DW

Više novca za Bundeswehr – bez novih specijalnih fondova

Na pitanje novinara ARD-a Markusa Preißa o novom specijalnom fondu za njemačku vojsku Bundeswehr, Merz je odgovorio: "Imamo nedostatak od najmanje 30, vjerojatnije 40 milijardi eura, kada se sredstva iz posebnog fonda potroše." Suprotno svojim obećanjima, kaže, savezna vlada iz tog fonda financira i tekuće operacije Bundeswehra. „To nije bilo tako dogovoreno", naglasio je Merz.

On se založio za postavljanje novih prioriteta u državnom proračunu. "Ove godine stvaramo 50 milijardi eura novog duga na razini države, sljedeće godine 40 milijardi eura - i to s dužničkom kočnicom." Tako više neće ići, poručio je on. “Morat ćemo štedjeti negdje drugdje”, rekao je čelnik CDU-a.

Što bi kancelar Merz učinio drugačije?

U anketama je CDU već tjednima daleko najjača politička snaga. Što bi CDU s Merzom na čelu učinio drugačije kada bi bio na vlasti?

Scholz nema jasnu ideju kuda ova zemlja treba ići, kritizirao je Merz i kao suprotan primjer naveo Helmuta Kohla, koji je bio arhitekt njemačkog jedinstva. I Angela Merkel je bolje komunicirala od Scholza, smatra Merz.

Merz nije želio prihvatiti tvrdnju da je za loše stanje u zemlji dijelom kriva i bivša vlada na čelu sa CDU-om pod vodstvom Angele Merkel.

Friedrich Merz i Marcus Söder
Friedrich Merz i Marcus Söder - tko će biti kandidat za kancelara?Foto: Michael Kappeler/dpa/picture alliance

Merzov CDU će se na jesen suočiti s testom svoje popularnosti: u tri savezne pokrajine na istoku Njemačke u rujnu se održavaju izbori. Alternativa za Njemačku je posebno jaka u Saskoj, Tiringiji i Brandenburgu. „Želimo postati najjača politička snaga u sve tri zemlje”, rekao je Merz. "Želimo osigurati da vlada ne može biti formirana bez nas." Formiranje pokrajinskih vlada bi, prema njegovom mišljenju, moglo biti teško.

Pitanje kandidata za kancelara

Nakon izbora u saveznim zemljama u rujnu CDU/CSU želi odlučiti i o svom kandidatu za kancelara. Merz slovi kao favorit. Ali posljednja riječ još nije izgovorena. Jedino što je dogovoreno je da više ne bude sukoba unutar Unije kao prije prošlih saveznih izbora između Armina Lascheta i Marcusa Södera, šefa CSU-a. "Računajte s tim da ćemo predložiti sporazumno rješenje”, rekao je Merz.

U okviru ljetnog intervjua i gledatelji su mogli postavljati pitanja. Jedno od njih ticalo se upravo kandidature za kancelara. Merza su pitali bi li on podržao Söderovu kandidaturu za kancelara jer je podrška koju on sam zasad ima u anketama slaba. „I pored sve skromnosti dozvoljavam sebi da kažem da se nalazim među pet najpopularnijih u anketama", rekao je Merz.

Marcus Söder
Marcus Söder se zalaže za deportacije i u Afganistan i SirijuFoto: Bernd Elmenthaler/Geisler-Fotopress/picture alliance

Söder za nastavak graničnih kontrola u okviru Schengena

A Marcus Söder je u isto vrijeme dao ljetni intervju Drugog programu njemačkog javnog servisa (ZDF).

U fokusu ovog intervjua bila je migracija. On je rekao da je potrebna promjena cjelokupnog zakona o azilu. "Moramo se ponovno vratiti na normalnu proceduru traženja azila”, kaže Söder. Svatko čiji je zahtjev odbijen morao bi se, prema njegovom mišljenju, vratiti u svoju zemlju, a ako dobije novčanu pomoć kod odlaska taj bi se iznos morao "svesti na egzistencijalni minimum". Time bi se smanjili i faktori koji potiču na dolazak u Njemačku, smatra bavarski premijer.

Söder odbacuje tzv. „model Ruanda" o kojem se dosta raspravlja, prema kojem bi se postupci po zahtjevu za dobivanje azila trebali provoditi izvan Njemačke, u sigurnoj trećoj zemlji. "Mislim da bi to bio veliki logistički izazov, a također ga je vrlo teško politički provesti", kaže on. Zalaže se, kako kaže, da se kao primjer uzme Albanija jer je bliža, ali ističe: "Bio bih skeptičan prema Ruandi."

U intervju se Marcus Söder također založio za nastavak graničnih kontrola na unutarnjim granicama unutar šengenskom prostora. Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nency Faeser je uvela kontrole za vrijeme Europskog prvenstva u nogometu, koje bi sada trebale biti ukinute. Söder njihovo ukidanje smatra „fatalnom pogreškom".