Mediji: Merzov ples na oštrici

Glasanje o postroženju mjera protiv neregulirane migracije, koje su u Bundestagu pokrenuli demokršćanska Unija CDU/CSU i njezin kancelarski kandidat Friedrich Merz, a koje je izglasano isključivo zahvaljujući glasovima desničarske Alternative za Njemačku(AfD), mnogi smatraju "kršenjem tabua" i nepisanog dogovora po kojem demokratske stranke u poslijeratnoj Njemačkoj izbjegavaju suradnju s ekstremističkim strankama.

Prekršeno obećanje Unije

Nürnberger Zeitung ukazuje na to da se suradnja demokršćana i desnih ekstremista dogodila na isti dan kada je u Bundestagu održana komemoracija za žrtve nacističkog progona. „Ovi nije bio zlatni trenutak njemačkog parlamenta. Upravo na dan kada je Bundestag obilježavao 80. godišnjicu oslobođenja nacističkog logora smrti Auschwitz, predizborna kampanja eskalirala je u upitnu raspravu o migraciji. Ono što je bilo rečeno ili uzvikivano tijekom rasprave su samo doprinosi na simboličnoj razini, jer bez obzira na ishod glasovanja ništa od onoga što je raspravljano neće uskoro dobiti zakonsku snagu. To zna cijeli parlament", upozorava Nürnberger Zeitung.

Weser-Kurier iz Bremena primjećuje: „Ovi prijedlozi pravno nisu obvezujući i stvaraju privid da će se nakon strašnih napada u Aschaffenburgu i Magdeburgu poduzeti mjere koje se zapravo neće provesti. Merz to jako dobro zna. Da mu je zaista bilo stalo do toga da nešto postigne, obratio bi se SPD-u i Zelenima i radio na kompromisu. Umjesto toga, predsjednik CDU-a prekršio je svoje obećanje iz studenog prošle godine da neće tražiti zajedničku većinu s AfD-om", podsjeća Weser-Kurier.

Stuttgarter Zeitung također kritizira poteze kancelarskog kandidata Merza: „Izjavom da mu je svejedno hoće li njegov prijedlog o migracijskoj politici dobiti većinu i uz glasove AfD-a, Merz je prekršio tabu. Činjenica da je ta većina sada ostvarena ostavit će trajne tragove u političkom sustavu. Republika se toga dana toliko promijenila da će se povjesničari time još dugo baviti. Onaj tko samo malo otvori vrata suradnje, mora strahovati da će se ona jednog dana širom otvoriti. AfD, koji je djelomično ekstremno desničarski, nikada se nije osjećao ovako moćno. To ima trajne političke posljedice i to ne samo za građane migrantskog porijekla", smatra Stuttgarter Zeitung.

Profiliranje Friedricha Merza

Dnevnik Kölner Stadt-Anzeiger smatra da je čitava priča oko migracije pokušaj Unije da se profilira kod birača kao stranka koja želi smanjiti ilegalnu migraciju. „Prijedlozi Unije služe prije svega tome da se pojača vlastiti profil...Zbog toga se prihvaća suradnja s AfD-om. Ta je cijena previsoka. Time se ne rješavaju nikakvi problemi, dok AfD može slaviti političku pobjedu i korak prema svojoj normalizaciji u političkom krajoliku. No, to ne znači da AfD time postaje 'normalan' – u smislu demokratski pouzdan. Ako AfD jednog dana dođe na vlast u Njemačkoj, tada će se ljudi prisjetiti ovog siječanjskog dana 2025. i reći: tada je sve počelo."

„Merz ne želi koalirati s AfD-om", naglašava Rhein-Neckar-Zeitung iz Heidelberga. „Ali bez njih, nakon izbora za Bundestag, morat će se obratiti SPD-u ili Zelenima. Dakle, morat će surađivati s onima koje je u srijedu u Bundestagu izložio javnoj kritici. Glasovanje je bilo isključivo u svrhu predizborne kampanje. Da iza njega stoji politički koncept, tada bi Merz, koji prema vani djeluje siguran u pobjedu, čekao do izbora i do koalicijskih pregovora kako bi tada stvorio činjenice", zaključuje ovaj dnevnik.

Merz nije srušio protupožarni zid

No ima i medija koji pokazuju razumijevanje za postupak Friedricha Merza u Bundestagu. Nadregionalni konzervativni dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) smatra da će Merz ovim potezom povratiti one konzervativne glasače koji su stranci okrenuli leđa, prije svega zbog migracijske politike Angele Merkel. "Friedrich Merz je srušio protupožarni zid ali ne prema AfD-u nego prema dijelu (bivših) glasača koji su se do sada osjećali isključenima", piše FAZ. Autor navodi kako se radi o glasačima koji žele spriječiti da socijaldemokrati i Zeleni ponovno dođu na vlast. "Oni žele 'čistu CDU vlast'", zaključuje se.

Rhein-Zeitung iz Koblenza podržava inicijativu Unije: „Merz je nakon napada u Aschaffenburgu s pravom zahtijevao odlučnije postupanje i jasno pokazao što bi se promijenilo pod njegovim vodstvom. Socijaldemokratski kancelar Scholz prošlog ljeta nije uspio postići konsenzus demokratskih stranaka o strožim zakonima. To mu se sada obilo o glavu. No zašto je Merz ove prijedloge u Bundestag unio na tako nepromišljen način, ostaje nejasno. Time je otvorio sasvim drugačiju raspravu, naime, koliko daleko smiju demokrati pružiti ruku prema desnici. Zašto on, koji želi postati kancelar, prije toga nije potražio kontakt s demokratskim frakcijama?", pita se Rhein-Zeitung.

Neue Osnabrücker Zeitung kritizira optužbe kancelara na račun Merza kojemu predbacuje "pripremanje koalicije s AfD-om" i naziva ovu tvrdnju "zlonamjernom čak i ako se uzme u obzir da se nalazimo usred predizborne kampanje". "Svatko tko je u stanju prebrojati mjesta u Bundestagu je svjestan toga da je Unija u rukama Merza sa svojim konzervativnim profilom nakon izbora najjači (i vjerojatno jedini preostali) bedem protv stranke Höckea i Weidel", zaključuje autor aludirajući na Björna Höckea, jednog od najradikalnijih čelnika AfD-a višestruko osuđivanog zbog desničarskih ispada.

Jedan dnevnik s istoka Njemačke, gdje AfD uživa veliku podršku, za novonastalu situaciju krivi stranke lijevog bloka. „Njemačke vlade posljednjih desetljeća su preuzele udoban položaj time što su tvrdile da su nemoćne", kritizira Märkische Oderzeitung iz Frankfurta na Odri.

„Navodno nije moguće kontrolirati migraciju. Tome se protive njemački zakoni, europsko pravo i međunarodne obveze. Tako su uvijek mogli dobro prikriti činjenicu da zapravo ne žele ništa temeljno promijeniti u politici imigracije. I u raspravi u Bundestagu u srijedu to je ponovno postalo jasno, samo s nešto oštrijim tonom. Jer, osim moralnog zgražanja zbog toga što prijedlozi CDU-a i CSU-a za kontrolu migracije nailaze na odobravanje AfD-a, u lijevom političkom spektru također postoji i politička zabrinutost. Naime, bojazan da bi se moglo izgubiti sredstvo pritiska protiv Unije: mogućnost sprječavanja dosljednijih pravila o migraciji korištenjem 'AfD-batine'", smatra ovo glasilo s krajnjeg istoka zemlje.

Javila se i bivša kancelarka

Mediji u međuvremenu prenose i kritiku Angele Merkel na račun njenog nasljednika. Merkel isprva podsjeća na jedan govor Merza u Bundestagu iz studenog prošle godine u kojem je predsjednik CDU-a obećao da do kraja mandata vlade Olafa Scholza neće pokretati nikakve inicijative čije ostvarenje bi bilo moguće samo uz glasove AfD-a.

Sada Merkel sa žaljenjem zaključuje: "Smatram pogrešnim ne držati se tog prijedloga i otvorenih očiju 29. siječnja dopustiti da se do većine dođe glasovima AfD-a", poručila je bivša kancelarka Angela Merkel. Ona smatra da je nužno da se oko daljnjih pitanja stvori konsenzus demokratskih stranaka.

Mediji zaključuju kako je potez bivše kancelarke neobičan prije svega zbog činjenice da je ona nakon povlačenja iz politike najavila da se neće miješati u dnevnopolitička pitanja, pogotovo ne ona koja se tiču njezine stranke.