Masovni turizam i borba protiv manjka stambenog prostora

Sagrada Familia, Park Güell, stari grad – zahvaljujući svojim atrakcijama, Barcelona je jedna od najpopularnijih turističkih destinacija na svijetu. 15,6 milijuna turista posjetilo je grad na sjeveru Španjolske 2023. godine. Jedna od posljedica masovnog turizma: lokalnim stanovnicima postaje sve teže naći pristupačan smještaj. „Ovo je najveći problem u našem gradu", rekao je gradonačelnik Jaume Collboni na nedavnoj konferenciji za novinare na kojoj je najavio radikalne mjere: više neće obnavljati dozvole za iznajmljivanje kada budu istekle. Trenutno ima više od 10.000 stanova koji se izdaju turistima. Od studenoga 2028. apartmani za odmor u Barceloni bit će prošlost.

Stanarine u Barceloni porasle za 68 posto

Još 2020. jedna studija je pokazala da turistička ponuda ima direktan utjecaj na cijene zakupa u gradu. Stanarine su rasle i do sedam posto godišnje. Po riječima gradonačelnika Collbonija, prosječna najamnina je porasla za 68 posto u posljednjih deset godina, a prodajne cijene nekretnina porasle su za 38 posto. „Za ljude s normalnim primanjima ovo je postao pravi problem", rekao je on.

Konstantin Kholodilin, stručnjak za nekretnine u Njemačkom institutu za ekonomska istraživanja, istražuje kakve efekte iznajmljivanje stanova turistima ima na tržište nekretnina. „Što je više apartmana za odmor, to više rastu stanarine", kaže on. Od mjesta do mjesta u prosjeku varira za dva do tri posto.

Skoro svako drugo noćenje u apartmanu

Ovo je doživjelo pravi procvat od pojave Airbnb-a & Co. Prema agenciji za statistiku Eurostat, online platforme su omogućile više od 700 milijuna noćenja u EU-u u 2023. godini. 2018. bilo je nešto više od 440 milijuna. Prema Njemačkom udruženju kuća za odmor, skoro svako drugo turističko noćenje u Njemačkoj sada se odvija u stanu, a ne u hotelu.

I tako politički čelnici na mnogim mjestima razmišljaju o protumjerama. Uredba koja je na snazi u New Yorku već godinu dana je jednako radikalna kao i u Barceloni. Kratkoročno iznajmljivanje na manje od 30 dana moguće je samo ako je ponuda službeno registrirana i stanodavac živi u stanu. Pored toga, maksimalno dva gosta mogu biti smještena u isto vrijeme. „Apartmani bi trebali biti za Njujorčane, hoteli za turiste", rekao je gradski odbornik Ben Kallos. Stroža pravila iznajmljivanja su sada na snazi i u Parizu, Amsterdamu i mnogim drugim gradovima.

Prosvjedi protiv "stambenog turizma"

Međutim, postoje i drugi razlozi za napetu situaciju na tržištu nekretnina u mnogim turističkim mjestima. Sve više ljudi ostvaruje svoj san o posjedovanju druge nekretnine na atraktivnoj lokaciji. Nedavni prosvjedi na Kanarskim otocima, na primjer, također su bili usmjereni protiv „stambenog turizma". Ova tema je prisutna i na drugom španjolskom arhipelagu, na Balearskim otocima. Kažu da se tamo svaka treća nekretnina proda strancu. Rezultat: građani Mallorce koji prosječno zarađuju su u direktnoj konkurenciji s bogatim sjevernim Europljanima.

Da bi spriječili ovakav vanjski pritisak na domaće tržište nekretnina, nekoliko zemalja je godinama ograničavalo prodaju nekretnina strancima, uključujući Dansku, Finsku, Hrvatsku i Maltu.

Novi propisi EU-a o iznajmljivanju apartmana za odmor obećavaju više uspjeha. Ovo omogućuje poboljšanu razmjenu podataka između online-platformi i odgovarajućih lokalnih vlasti.

Sumnje u djelovanje regulative

Ostaje da se vidi hoće li napori da se regulira legalna ponuda na kraju imati željeni efekt. Po riječima Konstantina Kholodilina, studije pokazuju da kao rezultat toga padaju i prodajne cijene nekretnina i broj smještaja za odmor koji se nudi na relevantnim platformama. Ali stvari su drugačije kada su u pitanju cijene koje se navode na tržištu dugoročnog zakupa. „Ovdje također postoje dokazi o efektu, ali broj studija je toliko malen da su dokazi teško pouzdani", kaže Kholodilin, koji je skeptičan u pogledu toga hoće li samo reguliranje iznajmljivanja za odmor postići željeni cilj.

To je slučaj i s udruženjem iznajmljivača Apartur u Barceloni, koje oštro kritizira odluku gradske uprave da ukine sve stanove za odmor. Rezultat će biti da će ilegalna ponuda rasti, kaže Enrique Alcántara, predsjednik udruženja. Zabrana znači i kraj obiteljskog turizma u gradu, jer u apartmanima borave mahom roditelji s djecom. Turistički stanovi čine samo 0,77 posto ukupnog stambenog fonda grada. Zabrana stoga nije ništa drugo do „pokrivanje neuspjeha stambene politike".

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.