Macron i NATO: nekoć „klinički mrtav“, a sad oživljen

Na početku govora u Bratislavi francuski predsjednik Emmanuel Macron ostavlja dojam kao da kritizira samog sebe. Podsjeća na svoju izjavu iz studenoga 2019. kad je rekao da je NATO „klinički mrtav". Ali, u međuvremenu je ruski predsjednik Vladimir Putin probudio Sjevernoatlantski savez najgorim elektrošokom, kaže on.

U njegovom govoru se puno govori o odnosima Europe i NATO-a. Macron je jasno dao na znanje da ne namjerava zamijeniti NATO nekom drugom institucijom i zahvalio SAD-u za angažman u Ukrajini.

Jacob Ross iz Njemačkog društva za vanjsku politiku istražuje francusku vanjsku i sigurnosnu politiku. U razgovoru za DW kaže da je francuski predsjednik upadljivo često naglašavao da NATO-u – i prije svega SAD-u – treba zahvaliti što Ukrajina jamči sigurnost Europe. Ross to smatra jednom od ključnih poruka Macronovoga govora, da ni Francuzi ne dovode u pitanje ulogu NATO-a i američka sigurnosna jamstva.

Emmanuel Macron je svojim izjavama o Tajvanu u travnju izazvao zgražanje u Europi i SAD-u. Njegove riječi su shvaćene kao apel da Europa zauzme vlastitu poziciju u vezi s konfliktom oko Tajvana i distancira se od SAD-a. Od posebne uloge Europe Macron nije odustao ni u svom govoru u Bratislavi.

„Europa koja je sposobna braniti se, europski stup unutar NATO-a je nešto bez čega se ne može, to je jedini put da se bude vjerodostojan", objasnio je francuski predsjednik. Stručnjak za Francusku Ross smatra da je Macronu kratkoročno stalo do toga da Ukrajina pobijedi u ratu, ali srednjoročno da EU iz toga rata izvuče pouke i postane samostalniji.

Načelno su sve zemlje odgovorne za sebe i sigurnost svojih susjednih država, rekao je Macron i zahtijevao da se strateške odluke donose brže i da se moraju brže provoditi. Time je mislio da Europljani brže moraju jačati svoje kapacitete na području energije, tehnologija i vojnih sposobnosti.

Europska suverenost i dalje važna

Ti zahtjevi su omiljena tema francuskog predsjednika, a zapravo se radi o europskoj suverenosti. Emmanuel Macron se uvijek iznova zauzima za veću neovisnost Europske unije. Ovaj put on konstatira da se Europa nalazi na putu suverenosti osobito na području obrane. Istovremeno poziva na to da se streljivo kupuje u Europskoj uniji i da se ona zajednički priprema za budućnost. Morali bi standardi biti ujednačeni i stvorene zajedničke europske tehnologije za obranu. I to bi vodilo tomu da Europa postane neovisnija, poručio je francuski predsjednik.

Promjena francuskog kursa glede proširenja EU-a

Stručnjak za francusku vanjsku i sigurnosnu politiku Ross uočio je još jedan aspekt u Macronovom govoru: misao da je predstojeće proširenje EU-a neka vrsta ponovnog ujedinjenja europskoga kontinenta nakon podjele stvorene u vrijeme Hladnog rata.

I doista, imajući u vidu predstojeći summit Europske političke zajednice ovog četvrtka francuski predsjednik kaže da se proširenje Europske unije mora dogoditi „što je moguće brže". Najavio je da će se na summitu raspravljati o inovativnim pristupima toj temi. Pritom Europa mora nastojati izbjeći neke pogreške, kao primjerice pobuditi nadu, a onda igrati na vrijeme, poručio je Macron. Proces širenja EU-a na zemlje zapadnog Balkana traje već puno godina. A od ljeta 2022. su kandidati za EU i Moldavija i Ukrajina.

U toj izjavi Ross vidi promjenu francuske politike i naglašava da se francuska politika prema istočnoj Europi i širenju EU-a temeljito promijenila zbog rata u Ukrajini. Sad se politika proširenja EU-a promatra kao geopolitički instrument i vlada svijest o tomu da bi odugovlačenje moglo primjerice zemlje zapadnog Balkana učiniti ranjivim kroz ruski ili kineski utjecaj.

Poruka istočnoj Europi

Svojim konceptom europske suverenosti francuski predsjednik je skicirao drugačiju viziju Europe nego primjerice njemački savezni kancelar Olaf Scholz u svom govoru o Europi od 9. svibnja. Olaf Scholz se izjasnio protiv europske supersile i rekao da Europa želi s drugim zemljama razgovarati ravnopravno. Stručnjak za Francusku Ross smatra da je cilj Macronovoga govora bio prije svega poboljšati lošu sliku Francuske u istočnoj Europi. To se dogodilo, smatra Ross, imajući na umu predstojeći summit Europske političke zajednice, na kojem će se u Moldaviji okupiti više od 40 predsjednika država i vlada.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu