Ljuta ukrajinska zima – proboj je sve dalje

Ukrajinski pokušaj da protuofenzivom prodre duboko na područja koja je okupirala Rusija je za sad propao. Izgleda da je vojno važan proboj do Azovskog mora i Krima jako daleko. 21 mjesec od napada Rusije na Ukrajinu, u Kijevu se šire nedoumice i nervoza, dok se zapadna pomoć smanjuje. Ukrajini nedostaje oružje, streljivo, novac, a u dogledno vrijeme i vojnici.

Hoće li uroditi plodom zapadna strategija da vojno ojača Ukrajinu kako bi bila u stanju vratiti okupirana područja ili u najmanju ruku osvojiti jaku poziciju za pregovore?

„Moramo se pripremiti za dugu stazu", rekao je nedavno u Berlinu glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza Jens Stoltenberg. On je dodao da tok rata nije predvidiv, ali su „događaji oko pregovaračkog stola neodvojivo povezani sa situacijom na ratištu“. Ruski predsjednik Vladimir Putin bi prema Stoltenbergu morao shvatiti da ne može da pobijediti na bojnom polju.

Protuofenziva zaglavila

Ali Putin je daleko od poraza, neovisno o vojnoj sramoti iz prvih mjeseci napada. Poslije prošlogodišnjih uspjeha kod Kijeva, Harkiva i Hersona glavni zapovjednik ukrajinskih snaga Valerij Zalužni rekao je za list Economist: „Potrebno mi je 300 tenkova, 600 do 700 borbenih oklopnih vozila, 500 haubica. Onda je potpuno realistično da se vratimo na crte od 23. veljače".

A početkom ovog mjeseca rekao je za isti list: "Vjerojatno se neće dogoditi lijep i dubok proboj." Sada je riječ o rovovskom, pozicijskom ratu kao u Prvom svjetskom ratu.

Ukrajinski prodori su se zaglavili u gustim minskim poljima i pod snažnom ruskom topničkom vatrom. Doduše, točno na Dan ukrajinske neovisnosti (24. kolovoza) Zalužni je objavio da je Ukrajina oslobodila selo Robotno na jugu zemlje. Od tog trenutka jedva da je bilo pomicanja crte fronte, strateški važan grad Tokmak je 20 kilometara dalje, u ruskim rukama.

„Zamračilo se nebo"

Ukrajinski vojnici počinju da u ukrajinskim medijima izražavaju nezadovoljstvo. Zapovjednik ukrajinske čete koji je obučavan u Njemačkoj, Mikola Meljnik rekao je za elektronski portal „censor.net": „Cijeli plan velike protuofenzive počivao je na jednostavnim stvarima: Moskovijani (Rusi) vide Bradley i Leopard i pobjegnu. To je to." Trebalo je da njegova novoformirana 47. brigada osvoji Robotino još prvog dana akcije. Umjesto toga ukrajinskim jedinicama je bilo potrebno dva i pol mjeseca. Crta fronte je sve do danas nedaleko od ruševina toga sela.

Meljnik je u prvom danu borbe izgubio lijevu nogu, kada je stao na minu. „Svakih deset metara događala se eksplozija, pa eksplozija, eksplozija. Od toga se zamračilo nebo. Tako nešto nisam vidio čak ni na filmu“, opisuje ovaj tridesetosmogodišnjak dan kada je ranjen. On je prije rata bio pravnik, sada se nada da će uz pomoć proteze opet moći hodati.

U istočnoj Ukrajini ruske trupe prave snažan pritisak na ukrajinske položaje. U razorenom industrijskom gradu Avdijevki ukrajinska vojska je u opasnosti da bude okružena. U oblasti Harkiva prva crta se zabrinjavajuće približila gradu Kupjansku. Vratolomni prodor ukrajinskih jedinica preko Dnjepra u oblasti Hersona doduše vezuje ruske trupe, ali Ukrajinci su pod stalnim ruskim bombardiranjem, u kojem Rusi upotrebljavaju i podmukle „jedreće bombe“, pa su ukrajinski gubici veliki. Ukrajinski predsjednik Zelenski sada namjerava da na svim dijelovima fronte izgraditi skloništa i utvrđenja.

Isporuke sa Zapada se smanjuju

Njemački vojni stručnjak i poznavalac Ukrajine Nico Lange ne vidi u situaciji „pat“ smatrajući da je situacija dinamična. „To čemu ćemo svjedočiti ovisi o tomu hoćemo li i dalje pružati podršku Ukrajini", rekao je on za Njemačku novinsku agenciju (dpa). Putin također ima znatne vojne probleme – moramo brže pomagati Ukrajini da mu se suprotstavi, da mu ne da vremena da se odmori i iznova organizira i formira. Problem bi time za nas bio veći, dugotrajniji i skuplji“.

Prema izračunu ukrajinskog novinara Volodimira Dazenka najveći dio zapadnih isporuka naoružanja dogodio se u siječnju i veljači. Od tada se isporuke smanjuju. Dok Rusija na frontu mjesečno šalje 200 novih ili moderniziranih tenkova, na ukrajinskoj strani je to samo 60. Kijev dobiva dvanaestinu ruske količine topničkog oruđa. Rusija dobiva granate iz Južne Koreje i Irana, pa je količina kojom raspolaže dvostruko veća u odnosu na Ukrajinu.

Njemački ministar ne želi ništa prognozirati

Ukrajinski vojnici se žale na sve veću rusku nadmoć u broju izviđačkih i borbenih dronova u blizini fronte. Ruski signali za ometanje djelomice sprječavaju upotrebu zapadnog preciznog oružja. Ukupna ukrajinska protuzračna obrana ovisi o zapadnoj opskrbi.

Čak je moguće da veliki broj ubijenih i ranjenih ruskih vojnika nije odlučujući. Zapadni analitičari smatraju da je ruska vojska izgubila 120.000 vojnika, dok je na ukrajinskoj strani palo preko 70.000 vojnika. Izgleda da je ruska mobilizacija bitno efikasnija.

Ukrajinski vojnici su prosječno već u sredini četvrtog desetljeća života, a u nekim postrojbama i iznad četrdeset godina. Zalužni zahtjeva mobilizaciju mladića u starosti između 18 i 27 godina, ali vlada oklijeva s tim. Zelenski je makar obećao reformu zakona o mobilizaciji, kao ustupak vojnicima koji bez pauze ratuju već 21 mjesec.

Nezadovoljstvo tijekom rata proizvodi napetost i u politici. Predsjednik odbija javno priznati neuspjeh protuofenzive. Nakon Zalužnijevog intervjua Zelenski mu je jasno dao do znanja da to tako ne ide i upozorio ga da ne razvija političke ambicije.

Prošle srijede (29.11.) pitali su njemačkog ministra obrane, socijaldemokrata Borisa Pistoriusa, vidi li i on situaciju u Ukrajini kao opasnu – kako je rekao Zalužni.

„Tko sam ja da dovodim u pitanje procjenu vodećega generala ukrajinske vojske. Zaista smo svjedoci rata koji ima mnoge karakteristike rata iscrpljivanja, frontovskog rata, koji se istovremeno masovno vodi kao hibridni rat, i na drugi način, kao što znamo." Pistorius je rekao i da neće prognozirati ishod.

dd/ch,as (dpa)

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu