Litva legalizira pushback

„Pogranična policija sada smije zakonski vraćati ilegalne migrante preko granice i nema pojedinačnog ispitivanja je li nekoj osobi potreban azil ili ne",  kaže Jurate Juskaite, direktorica litvanskog Centra za ljudska prava za DW. Litva još od 2021. provodi ovu praksu, a ovim je ta praksa ozakonjena. Prije dvije godine naglo je porastao broj ilegalnih prelazaka granice iz Bjelorusije, a litvanska vlada je u tome vidjela napad autoritarnog bjeloruskog vlastodršca Aleksandra Lukašenka. Litva je tu situaciju nazivala „hibridnim napadom“ pretpostavljajući da je cilj destabilizacija EU-a. Poljska i Letonija su se također suočile s povećanjem broja migranata. Optužili su Bjelorusiju da namjerno privlači migrante iz trećih zemalja da bi ih poslala preko granice u Europsku uniju.  

Zakon će važiti u izvanrednim situacijama i prema tvrdnjama Ministarstva unutarnjih poslova u njemu se razlikuju prirodna i instrumentalizirana migracija.  

Civilni pogranični policajci 

Na 680 kilometara dugoj granici s Bjelorusijom Litva je podigla 550 kilometara dugačku ogradu od bodljikave žice, visoku četiri metra. Prema novom zakonu, granicu će nadzirati i civilni čuvari. Taj korak kritiziraju nevladine organizacije. Juskaite, recimo, kaže da su kriteriji za stupanje u takvu službu vrlo niski, a tim ljudima će službeno biti dozvoljena i upotreba sile.

Julija Zelvenska je šefica pravne savjetodavne službe Europskog vijeća za izbjeglice, krovne organizacije koja obuhvaća 110 europskih nevladinih organizacija. Ona kaže da će novi litvanski zakon dovesti do normalizacije primjene sile i kriminalizacije migranata. Zelvenska navodi da slične civilne „lovce na granici“ ima i Mađarska, a Litva se u donošenju zakona ugledala upravo na Mađarsku.

Prošlog petka (28.04.) je jedna glasnogovornica Europske komisije rekla da postojeći zakoni Europske unije sadrže i odredbe o zaštiti granica, među kojima je i propis da pogranični policajci moraju biti specijalizirani i proći odgovarajuću obuku.  

Litva nije jedina 

Prisilno protuzakonito vraćanje migranata na vanjskim granicama EU-a detaljno su dokumentirale i nevladine organizacije i novinari. Šef Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu Frontex Fabrice Leggeri je prošle godine podnio ostavku jer je Agencija bila izložena optužbama za sudjelovanje u tzv. pushbackovima. Često su s njima povezane i optužbe za fizičko zlostavljanje migranata. Odbor za borbu protiv mučenja Vijeća Europe navodi da se prilikom uhićenja koja provode policija, pogranična policija ili obalna straža migrante šamara i udara šakama i pendrecima. Je li legalizacija pushbackova put bez povratka? Zelvanska kaže da je i prije litvanskog zakona bilo sličnih mjera. „To je općenito govoreći bila poprilično raširena situacija u raznim članicama Europske unije. Najčešće su to bile kratkoročne mjere u izvanrednoj situaciji, radilo se dakle o ograničavanju prava na azil“, kaže Julija Zelvenska. Organizacija Pro Asyl navodi da takvu regulativu makar djelomično imaju i Poljska i Mađarska.  

Zaštita granica EU-a i temeljna prava  

Jedna glasnogovornica Europske komisije je u četvrtak (27.4.) izjavila da se litvanski zakon preispituje i da je Komisija u stalnom kontaktu s litvanskom vladom. Osim toga, naglasila je da je stav Europske komisije jasan – zaštita granice se mora odvijati u skladu sa zaštitom ljudskih prava.  

Karl Kopp, referent za europska pitanja nevladine organizacije Pro Asyl, smatra da Europska komisija neće ispuniti taj zadatak: „Europska komisija je kao zaštitnica ljudskih prava u Europskoj uniji dužna jamčiti ljudska prava i primjenu Opće deklaracije o ljudskim pravima. Ona obavlja i nadzor i sankcionira eventualne povrede. Ali mi sumnjamo da će ona odraditi svoj posao." Kopp dodaje da Komisija dopušta mnoge stvari koje ne bi smjela i ne sankcionira povrede ljudskih prava.  

Pojedinačno ispitivanje provode pogranični policajci?  

Europski sud u Luksemburgu pozabavio se još prošle godine litvanskom pravnom regulativom na području azila. Presudom je utvrđeno da zakoni o izvanrednom stanju koji su tada vrijedili u Litvi nisu u skladu s europskim zakonima ako faktički onemoguće pristup pravu na azil.  

Juskaite kaže kako novi litvanski zakon doduše predviđa mogućnost da litvanski pogranični službenici u pojedinačnim slučajevima mogu provjeriti opravdanost nečije želje da podnese zahtjev za dobivanje azila, ali smatra da ti ljudi nisu kompetentni za tako nešto. „Vidjeli smo da protjeruju djecu, da ljude zimi šalju nazad u šume bez obuće. Vidjeli smo ljude kako umiru u litvanskim šumama", kaže ova aktivistica.  

Vijeće Europe poziva na obustavu pushbackova  

Ministrica unutarnjih poslova Litve Agne Bilotaite rekla je u utorak (2.5.) da se njezina zemlja mora braniti. „Kada se radi o nacionalnoj sigurnosti i ljudskim pravima nema jednostavnih rješenja, ali nema ni alternativa", prenose novinske agencije izjavu ove konzervativne političarke. Ona je dodala kako litvanska tajna služba raspolaže informacijama da Bjelorusija razgovara s Iranom i Irakom o novim direktnim letovima.  

Odbor Vijeća Europe za sprečavanje mučenja je pozvao europske vlade da okončaju praksu prinudnog vraćanja preko granice, naročito na vanjskim granicama Europske unije. Direktor tog odbora Alain Mitchell je naglasio kako kompleksna situacija na granicama ne znači da države mogu zaboraviti svoje obveze u zaštiti ljudskih prava. Prema njemu, pushbackovi su protuzakoniti.  

Članice EU-a su dužne poštivati Europsku konvenciju o ljudskim pravima. To nadzire Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu. Litvanske nevladine organizacije namjeravaju pred tim sudom podići tužbu protiv države Litve, kaže Juskaite, a razmišlja se i o tome da se slučaj iznese pred druge međunarodne institucije kao što su Ujedinjeni narodi. Osim toga, Europska komisija može pokrenuti postupak utvrđivanja povrede ugovornih obveza Litve. Komisija je tek otpočela s preispitivanjem.  

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu