Lažne vijesti pod lažnom zastavom

„Izgleda kao izvještaj DW-a", prokomentirao je korisnik Twittera na japanskom navodni video snimak Deutsche Wellea (DW). Riječ je o videu o ukrajinskom izbjeglici za kojeg se navodno tvrdi da je ucjenjivao žene. Video izvještaj, koji je podijeljen na Twitteru na japanskom, iznosi ozbiljne optužbe protiv Ukrajinca po imenu „Petro Savčenko".

Korisnik Twittera, koji je komentirao video, nastavio je: „Želim vidjeti originalni video. Pošaljite mi molim Vas URL originalnog videa." Iz tog zahtjeva se krije sumnja - i to s pravom. S obzirom na to da originalni snimak ne postoji, snimak o navodnom kriminalnom izbjeglici je lažan.

Ovaj video nije izoliran slučaj. Od kada je Rusija 24. veljače napala Ukrajinu, svakodnevno se internetom šire lažne tvrdnje i manipulacije. Lažna izvješća etabliranih medija ovdje igraju posebnu ulogu: video snimci, fotografije i screen-shotovi za koje se tvrdi da dolaze od poznatih kuća kao što su CNN, BBC ili DW, ali koji su zapravo izmanipulirani ili izmišljeni.

Neki od ovih postova čak postaju viralni i dopiru do stotina tisuća korisnika. Cilj: širenje propagande i uglavnom proruskih, antiukrajinskih ili antizapadnih narativa koji imaju za cilj da ubace klicu sumnje u zapadno izvještavanje – i da istodobno naruše kredibilitet etabliranih zapadnih medija.

Navodni snimak DW-a o ukrajinskom izbjeglici

Što se dogodilo u ovom konkretnom slučaju? Jedan nalog na Twitteru na japanskom jeziku, fokusiran na rat u Ukrajini nedavno je podijelio video u kome se izvještava o navodnom kriminalcu iz Ukrajine koji je u Njemačku došao kao izbjeglica.

"Petro Savčenko" je navodno ucjenjivao desetke Njemica; prijetio je da će objaviti njihove "pornografske slike", snimljene skrivenom kamerom, nakon što ih je upoznao u barovima. Na snimku se također tvrdi da policija vodi istragu protiv Savčenka, kojem sada prijeti kazna zatvora.

Snimak, koji je pregledan oko tisuću puta, na prvi pogled izgleda kao autentičan DW video. Minimalna odstupanja su primjetna tek pri detaljnijoj analizi: korišteni font ne odgovara u potpunosti fontu DW-a, što je lako prepoznati, na primjer, kada se usporedi slovo X.

Također se javljaju sumnje, s obzirom na to da imena „Petra Savčenka" nema u pretraživačima. Niti jedan medij nije izvijestio o navodnom slučaju višestruke ucjene, ni na njemačkom ni na engleskom ili ukrajinskom jeziku. Osim toga, snimak ne pruža nikakve informacije o tome gdje i kada se to dogodilo. A dalja istraživanja su dovela do još više nedosljednosti.

Lažni BBC-jev snimak raketnog napada na Kramatorsk

Jedan navodni BBC-jev snimak dospio je pak do znatno više ljudi od lažnog DW-snimka: nakon ruskog raketnog napada na željezničku stanicu u Kramatorsku, pregledan je ukupno pola milijuna puta. Na njemu se vide leševi u Kramatorsku i raketa koja je pala u blizini. U tekstu se tvrdi da su raketu ispalile ukrajinske trupe na vlastiti narod.

BBC je odmah proturječio i video snimak opisao kao "lažan". Video je zabilježen na ukrajinskom Twitter kanalu, koji ga je označio kao „lažan".

Klip, koji je na prvi pogled izgledao autentičan, brzo se proširio mrežama. Postove je njemački javni servis Bayerische Rundfunk (BR) već u prvih nekoliko sati pronašao na njemačkom, engleskom, talijanskom, španjolskom, katalonskom, indijskom i francuskom. Stručnjak za kibernetički rat Sandro Gaycken je za BR u ovom slučaju govori o „usklađenoj, ali brzoj operaciji" dezinformiranja. Roman Osadchuk, digitalni forenzičar iz trusta mozgova „Atlantic Council", je u intervjuu za DW konkretniji: „U slučaju Kramatorska, to nije bio samo lažni video, to je bio samo mali dio cijele kampanje. Jer, želi se uvjeriti ljude da Ukrajinci bombardiraju vlastiti narod, što je apsurd". Video je podijeljen na mreži Telegram ali i na mnogim drugim platformama.

Također, na meti manipulacija je i američki CNN, koji je navodno greškom prodao slike eksplozije iz 2015. kao aktualne. Ovo je također pogrešno, što je dokazala provjera činjenica francuske novinske agencije AFP-a.

Nema specijalnog izvještaja BBC-ja o nuklearnom napadu

Ova vrsta lažnih vijesti nije nova. U proteklih nekoliko godina uvijek je bilo lažnih vijesti koje su se pripisivale etabliranim medijima. Posebno dramatičan slučaj je bio kada je voditelj u studiju, sličnom BBC-jevom, izvijestio o vojnom incidentu između Rusije i NATO-a i eksploziji nuklearne bombe u Bruxellesu. Video je čista izmišljotina i nije BBC-jev uradak, pojasnila je ova medijska kuća. Ali, on se i dalje dijeli internetom, kako prenosi Reuters.

Tko stoji iza ovih napada dezinformacijama?

Stručnjaci smatraju da tragovi koji vode do stvarnih autora lažnih video zapisa, slika ili tweetova nisu uvijek očiti, ali da vode u Rusiju. Josephine Lukito, profesorica na Školi za novinarstvo i medije na Sveučilištu Teksas u Austinu, naslućuje profesionalne strukture iza lažnih produkcija. Veliki dio proruskih dezinformacija može se pripisati Agenciji za internetska istraživanje (IRA), ruskoj tvornici trolova koja je aktivna od 2012. IRA je postala poznata po pokušaju da utječe na kampanju za predsjedničke izbore u SAD-u 2016. Od 2014. brojni lažni izvještaji koji se pripisuju IRA-i šire se i o Ukrajini.

„Dugoročni cilj ovih dezinformacija, koje dolaze iz Rusije, je da se posije nepovjerenje u medijski sustav", kaže Lukito. Pritom se kredibilitet novinskih medija također namjerno iskorištava u vlastite svrhe. Riječ je o relativno novom fenomenu širenja dezinformacija, u kojem se navodno legitimne vijesti objavljuju pod lažnim zastavama.

Kako djeluju falsifikatori video zapisa?

Po pravilu, medijski “lažnjaci” se temelje na replici dizajna dotične stanice. „Kopirali su sve što čini jedan BBC video, a zatim napravili lažne video snimke. Uzeli su cijelu šablonu BBC-ja, uključujući naslov", kaže istraživačica Eto Buziashvili iz trusta mozgova „Atlantic Council". Takvu repliku nije pretjerano teško napraviti, ali zahtijeva poznavanje video montaže i odgovarajućih programa.

Imaju li lažne vijesti uspjeha?

Efekt lažnih vijesti je teško izmjeriti, kaže Scott Radnitz s Centra za međunarodne studije Henry M. Jackson na Sveučilištu Washington u Seattleu, a posebno u vezi s ratom u Ukrajini.

„Zbog činjenice da većina ljudi već ima čvrsto mišljenje o ratu u Ukrajini, veća je vjerojatnost da će konzumirati vijesti koje podržavaju njihovu točku gledišta i instinktivno odbacuju ono što im je u suprotnosti. Stoga su ove akcije „informativnog ratovanja" više usmjerene na one koji su podložni za takve vijesti. Na neki način, to je bila "čast", rekao je Radnitz za DW, kada su medijske kuće kao BBC, CNN ili DW postali meta napada, jer se percipiraju kao kredibilni, relevantni igrači u medijskom svijetu.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu