Lančana reakcija na svjetskim morima
16. ožujka 2009
Radnici brodogradilišta Lindenau su emotivno promatrali kako kolos dug 200 metara napušta njihovo brodogradilište. Brodogradilištem naime već upravlja stečajni upravitelj, a svi koji su i naručili brodove - trude se svim silama stornirati svoje narudžbe.
11% svjetske flote - čeka narudžbe!
"Seapike" može nositi 43.000 tona tekućeg tereta, ali jedva da danas ikome treba takav brod. S kontejnerskim brodovima je još gore i stanje se pogoršava iz dana u dan: u listopadu je u svjetskim lukama još oko sedamdesetak brodova čekalo na nekakav teret, u ožujku je broj brodova koje stoje narastao na 453! To je skoro 11% svjetske flote kontejnerskih brodova i brodari već sada bilježe goleme gubitke. Stručnjaci smatraju kako glavni prijevoznici poput tvrtki Maersk, NOL ili Hapag-Lloyd gube milijun do dva milijuna dolara - svakog dana! Jer i naknade za prijevoz su drastično pale: na najprometnijoj trasi, od Azije do Europe se još prošlog ljeta moglo tražiti 1000 dolara za svaki kontejner. Danas će kapetani biti sretni ukrcati kontejner gotovo za svaku cijenu.
"U mojih 30 godina u ovom sektoru je to najgore, što sam ikada doživio" kaže jedan prijevoznik iz Hamburga. A dolazi još gore doba: u vremenima konjukturnog poleta, vladala je prava jagma za novim brodovima. Samo ove godine će svjetska kontejnerska flota narasti za čitavih 15%! Jer ovaj sektor je razmazila okolnost da je godinama promet morima rastao stopom od 20%, a već u nekoliko mjeseci je sada promet pao za čitavih 10%. Ali sa zlatnom groznicom je gotovo - na užas mnogih, osobito Nijemaca.
Za Nijemce - kriza gora nego sa nekretninama
Jer osobito ulagači iz ove zemlje su se pomamili za velikim zaradama u sve intenzivnijoj svjetskoj robnoj razmjeni. Konkretno: investitori iz Francuske upravo sjede na narudžbama za 44 broda s kapacitetom 339 tisuća standardnih kontejnera, Grci su naručili 58 brodova s ukupno 427 tisuća TEU, Danci su dogovorili 59 brodova, Kinezi 64, Japanci su drugi na listi sa 75 narudžbi. Uvjerljivo na čelu, s ukupno 484 naručenih brodova kapaciteta 2300 tisuća standardnih kontejnera su tvrtke i ulagači - iz Njemačke!
Sada, kada su kapaciteti ionako preveliki, širi se čista panika ne samo kod brodara, nego i kod ulagača. Jer brodovi su često tek na leasingu kod brodara i utoliko se oni još nekako mogu izvući iz ove poplave novih brodova. Ali investitori poput investicijskih kuća MPC, HCI ili Lloyds Fonds, strahuju da će im nedostajati novac da uopće plate brodove koje su naručili. Naravno da ih brodogradilišta ne žele pustiti samo tako - vidjeli smo što se dogodilo sa brodogradilištem u Kielu, a brodovi su često bili naručeni i prije nego što je i približno bila sklopljena financijska konstrukcija. Zato je najveći investitor u udjelima za brod, MPC Capital već dogovorio 500 milijuna eura od 12 banaka da bude koliko-toliko spreman kada se digne oluja.
More brodova i oceani gubitaka
A ona će doći - nema nikakve sumnje. Ako već sada u lukama stoji 450 brodova, stručnjaci očekuju da će vrhunac biti krajem 2011. Brodski prijevoznik iz Hamburga Claus-Peter Offen procjenjuje da će u lukama stajati oko 1.000 brodova za prijevoz kontejnera. Pola milijarde će zato teško biti dovoljno: realno je očekivati da će ova katastrofa na svjetskim morima opet teško pogoditi i banke. Samo najveća banka za financiranje investicija u brodskom prijevozu, HSH Nordbank u tom sektoru ima vezano 27 milijardi eura. Ako će morati otpisati samo 20% dugova, to je preko 5 milijardi. A onda dolaze i druge banke: Deutsche Schiffsbank ili HypoVereinsbank koja je također bila veoma aktivna u tom sektoru.
Cijena? Prava sitnica!
A brodovi? Mnogi brodari su odlučili već konzervirati neka svoja plovila, a brodovi su jeftiniji nego što su ikad bili. Ako je još prošle godine kontejnerski brod kapaciteta oko 1700 kontejnera koštao 35 do 40 milijuna, danas ga možete dobiti i za manje od polovice tog iznosa. I prijevoznici su se našli već leđima uz zid: nema tome dugo da je Eivind Kolding, direktor najvećeg pomorskog prijevoznika kontejnera, A.P. Möller-Maersk uz svoja dva najbliža suradnika koncerna, stigao u Egipat. Njegova poruka Kairu je bila sasvim kratka: brodovi njegovog koncerna više ne mogu plaćati oko 600.000 dolara za prolaz Sueskim kanalom. Neka Egipat hitno i drastično smanji naknadu za prolaz kanalom, ili će njihovi brodovi ubuduće obilaziti čitavu Afriku da bi uštedjeli taj novac. Mazut je jeftin, a brodova ima ionako i previše.
Autor: A. Šubić