Kvalificirani Balkanci traženi u Njemačkoj

Za stolovima, odvojeni paravanima, sjede žene i muškarci, na glavama su im slušalice sa mikrofonom, pred njima – računala. Ono što izgleda kao klasičan call-centar zapravo je Virtualni centar za dobrodošlicu Središnje agencije za posredovanje stranih radnika i stručnjaka (ZAV) u Bonnu. Na njemačkom i engleskom, po potrebi i rumunjskom, albanskom i na drugim jezicima, ovdje se odvija telefonsko savjetovanje. „Srpkinja sam, školovana medicinska sestra. Govorim malo njemački, ali nemam službenu potvrdu za to..." „Ja sam Marokanac, radio bih kao vozač kamiona, priznaje li se moja vozačka dozvola?" Ove godine je bilo oko 175.000 takvih poziva iz najrazličitijih zemalja.

Pri tome je telefonska centrala samo jedno od mjesta gdje je aktivan ZAV koji djeluje u sklopu njemačke Savezne agencije za rad. Elektronskom poštom je stiglo 32.200 upita, a 4.000 ljudi je kontaktiralo Centar preko internet-portala, kroz pisanu konverzaciju uživo.

Njemačka sad aktivno traži kvalificirane radnike – na području EU-a, ali i izvan njega. Težišna regija je zapadni Balkan, slijedi sjeverna Afrika, ali u fokusu su i neke udaljenije države kao što je na primjer Meksiko. Posebno se traže inženjeri, na primjer u strojogradnji, ali i računalni stručnjaci, kaže Carsten Klein, predsjedatelj uprave ZAV-a. Osim toga, velika je i potražnja za njegovateljima i medicinskim osobljem. „Postoje i zanimanja koja su deficitarna samo u pojedinim regijama Njemačke, kojima su potrebni, recimo, vozači ili organizatori špedicije."

Znanje njemačkog – gdje je potrebno, a gdje nije tako važno

Pored odgovarajuće kvalifikacije koja mora biti potkrijepljena svjedodžbom, druga velika prepreka na putu ka zaposlenju u Njemačkoj je jezik. Razina znanja koja se traži ovisi o zanimanju. U IT-branši je znanje engleskog odlučujuće, ali na području njege, kao i u hotelijerstvu ili ugostiteljstvu, gdje je važan izravan kontakt s gostima ili pacijentima, kandidati moraju govoriti dovoljno dobro njemački da se mogu dobro sporazumijevati, objašnjava Klein. Moraju razumjeti što gost hoće i biti u stanju čitati njemačke tekstove i pisati na njemačkom.

ZAV surađuje s uredima za zapošljavanje u partnerskim zemljama – trenutno posebno intenzivno s partnerima sa zapadnog Balkana. Nedavno je u Berlinu završen seminar za zaposlene u uredima rada u zemljama jugoistočne Europe. Stalno se odvijaju i bilateralni posjeti – trenutno je u Njemačkoj jedna delegacija iz Crne Gore koja s njemačkim partnerima koordinira proceduru oko nalaženja posla i mogućih mjera dokvalifikacije za zainteresirane građane te zemlje.

„Mi pokrećemo projekte i programe za nezaposlene u Crnoj Gori, koji će im dati šansu da najprije završe odgovarajuću obuku, a potom možda i nađu posao u Njemačkoj", kaže zamjenik direktora Zavoda za zapošljavanje Crne Gore David Perčubić. Obuka za njemačko tržište rada u pravilu traje dvije ili tri godine. Kandidati moraju znati njemački jezik i to barem razinu A1 ili A2.

Doprinosi li Njemačka „odljevu mozgova"?

Klein odbacuje prigovor da Njemačka svojim aktivnostima potpomaže „odljev mozgova": „Načelno za nas i druge europske zemlje važi da ne dajemo prednost jednostranom putu, već dajemo ljudima mogućnost da se u Njemačkoj stručno orijentiraju, da se dokvalificiraju, i onda se s novim i dobrim iskustvima vrate na domaća tržišta.“ Zbog toga se intenzivno surađuje s organizatorima u dotičnim zemljama.

Perčubić dopunjava iz crnogorske perspektive: „Projekte na kojima trenutno radimo pokrećemo prije svega zbog nezaposlenih u Crnoj Gori. Time želimo što je moguće bolje iskoristiti naše resurse i legalizirati radnu migraciju."

Tako je nalaženje posla za kvalificirane radnike iz inozemstva, kako izgleda, dobro za obje strane. ZAV ima pune ruke posla. Dežurni telefon, mogućnost dopisivanja uživo, i veze preko Skypea, sve je to na raspolaganju od ponedjeljka do petka, a elektronskom poštom se upiti mogu slati u svako doba. ZAV nastoji angažirati kvalificirane savjetnike koji se razumiju u podnošenje prijava za posao, mogućnosti zaposlenja, i koji znaju što konkretno znači raditi u Njemačkoj – od cijena stanarine pa do tarifa za zdravstveno i imovinsko osiguranje. Slogan „Make it in Germany!" može imati uspjeha samo ako se ljudi od samog početka otvoreno i realno informiraju o šansama i teškoćama u ovoj zemlji.