Kuda ide Julian Assange?

Rano, sivo, listopadsko jutro u bezličnoj sivoj sali za sastanke u Vijeću Europe u Strasbourgu, u Francuskoj. To je okruženje koje je Julian Assange odabrao za svoj povratak u javni život.

Govorio je tiho, ali samouvjereno tijekom sat i pol dugog saslušanja – 53-godišnji Australac, odjeven u plavo odijelo, s kravatom s njegovim potpisom, upadljivo bijele kose, uredno začešljane na stranu. Obratio se zastupnicima iz 46 država članica te europske organizacije za ljudska prava.

„Iskustvo višegodišnje izolacije u maloj ćeliji teško je prenijeti. To čovjeku oduzima osjećaj samog sebe“, rekao je osnivač WikiLeaksa.

Četrnaest godina proveo je, bilo u veleposlanstvu Ekvadora u Londonu, bilo u britanskom zatvoru Belmarsh, suočen s mogućnošću izručenja u Švedsku i SAD. Sve do puštanja na slobodu u lipnju ove godine.

Assangeova supruga Stella cijelo vrijeme je sjedila pored njega. Saslušanje je prekinuto deset minuta prije predviđenog vremena, nakon što je Assange rekao da se umorio od odgovaranja na pitanja.

Borac za slobodu govora

Govor u Vijeću Europe bio je izuzetak - sada će se ponovno posvetiti rehabilitaciji. No, nakon ovog javnog nastupa postavlja se pitanje hoće li se Julian Assange vratiti kao lider globalnog pokreta za slobodu govora?

„Mislim da je na tom sastanku shvatio koliko je njegova uloga važna“, kaže za DW Andrej Hunko, zastupnik Ljevice u njemačkom Bundestagu. „Mislim da će odvojiti vrijeme za svoju obitelj, ali on je zaista važna osoba kada je riječ o slobodi govora.“

Upitan tijekom saslušanja što planira dalje, Assange je bio neodređen. Rekao je da želi provoditi vrijeme s obitelji i da mu je teško prilagoditi se modernoj stvarnosti, primjerice zvuku električnih automobila.

Izjava o priznanju krivnje

Detalji sporazuma o priznanju krivnje, koji je omogućio njegovo puštanje na slobodu, za sada ostaju nejasni. Tim sporazumom su ukinute optužbe s kojima se suočio prema američkom Zakonu o špijunaži zbog objavljivanja strogo čuvanih dosjea o američkim ratovima u Iraku i Afganistanu, uključujući i dokaze o potencijalnim ratnim zločinima.

„Na kraju sam izabrao slobodu umjesto neostvarive pravde“, rekao je Assange zastupnicima u Strasbourgu, objašnjavajući zašto je prihvatio dogovor: „Želim biti potpuno jasan: danas nisam slobodan zato što sustav funkcionira. Slobodan sam jer sam se izjasnio krivim zbog bavljenja novinarstvom.“

SAD je svojim zahtjevom za izručenje Juliana Assangea vršio pritisak na vlasti u Londonu tijekom 14 godina njegova boravka u Velikoj Britaniji, a jedan britanski parlamentarac upozorio je Assangea na neke od njegovih izjava.

„On je oslabio svoj slučaj napadom na cijeli pravosudni sustav britanskog establišmenta“, rekao je za DW sir Christopher Robert Chope, član Konzervativne stranke u britanskom parlamentu, dok se hodnikom udaljavao od sale za sastanke. „Mislim da je to pokazalo njegovu temeljnu predrasudu, za koju mislim da ne jača Assangeov slučaj.“

Oštre reakcije na mrežama

Assangeov govor završen je ovacijama zastupnika u sali za saslušanja, dok je pedesetak novinara pokušavalo suzdržati se od aplaudiranja, iako su se slagali s Assangeovim imperativom za slobodu govora.

„Dobro je biti među ljudima kojima je stalo. Dobro je biti među prijateljima“, zaključio je Assange, dok su izvan sale mnogi ugledni stručnjaci brzo tipkali objave na platformi X.

„Ah – pretpostavljam da je jedini razlog zašto mediji prate ono što ova ruska imovina izgovara, to što će mu poslije moći postavljati pitanja", napisao je Jacob Kirkegaard, viši suradnik u briselskom trustu mozgova Bruegel.

Assange je otišao odmah nakon saslušanja i nije odgovarao na pitanja novinara.

Efekt zastrašivanja

Za organizacije koje se bore za slobodu govora Assangeov slučaj istovremeno je simbol globalne borbe za slobodu medija i razlog za zabrinutost novinara.

„Nikada nećemo saznati koje su priče ostale neispričane zbog onoga kroz što je on prošao“, kaže Rebecca Vincent, direktorica kampanja u organizaciji Reporteri bez granica.

„Kada su ljudi poput Assangea na meti, to ima vrlo jasan efekt zastrašivanja", nastavlja Vincent. „Taj efekt postoji i sada, iako je on pušten na slobodu."

Ona dobro poznaje Assangea. Šest puta ga je posjetila u zatvoru Belmarsh tijekom kampanje za njegovo oslobađanje. Vjeruje da je razlog zbog kojeg je govorio u Strasbourgu značajan.

„Mogao je, umjesto toga, odabrati bilo koji medij za svoje obraćanje“, kaže Rebecca Vincent. „Odabrao je da prvi put govori u Vijeću Europe, što mi signalizira da je Julian još uvijek svjestan da se njegov slučaj doživljava šire od onoga što mu se dogodilo. Da je ovo produžetak njegove borbe za sva naša prava.“

Ovaj članak je najprije objavljen na engleskom jeziku