Kosovo - 10 godina poslije
10. lipnja 2009
Stabilnost na Kosovu često je problem
Miloševićeva propaganda je potpisivanje tzv. Kumanovskog sporazuma od 9.6.1999., kojim je okončano 78-dnevno bombardiranje i povlačenje srpske vojske s Kosova, proglasila "velikom pobjedom". Od 17. veljače prošle godine Kosovo je nezavisna država koju je priznalo 60 zemalja. Među njima su i 22 zemlje Europske unije, kao i Sjedinjene Američke Države. Osim Srbije i Bosne i Hercegovine, Kosovo su priznale sve države bivše Jugoslavije. Za vladu u Prištini, Kosovo predstavlja sigurnu, stabilnu i demokratsku državu, smatra ministar unutarnjih poslova Zenun Pajaziti. "Unatoč poteškoćama koje smo imali Kosovo je potpuno stabilna zemlja. Sigurnost na Kosovu je često politički problem, ali mi i dalje moramo nastojati pridobiti povjerenje svih etničkih skupina. Institucije na Kosovu posebno vode računa o pravima manjina. Uz podršku KFOR-a i EULEX-a napredak će biti još brži i dinamičniji", mišljenje je Pajazitija. Za Srbe, doduše, Kosovo nakon deset godina nije ni slobodna ni sigurna zemlja.
"Tu još uvijek postoji jedna etnička zajednica koja ima ozbiljan problem – Srbi. I samom činjenicom da su Srbi. Mislim da je problem utoliko teži što se u ovom trenutku na Kosovu i Metohiji nalaze međunarodne snage - te snage plus međunarodni policajci i EULEX nisu dovoljni kako bi se Srbi slobodno osećaju", priča Ivanović.
Međuetničke napetosti
Trenutno je na Kosovu stacionirano više od 15.000 vojnika KFOR-a, te oko 2.000 međunarodnih i oko 8.000 kosovskih policajaca. Početkom godine počela je i obuka Kosovskih snaga sigurnosti (Kosovo Security Force) s oko 2.500 policajaca i dodatnih 800 rezervista. Radi se o profesionalno obučenom organu za sigurnost. Pajaziti kaže kako se svi stanovnici Kosova mogu osjećati sigurno: "Ono što, doduše, ne možemo je osigurati sigurnost osoba koje su umiješane u organizirani kriminal. Pozivamo Srbe da surađuju s kosovskim institucijama." Od proglašenja nezavisnosti situacija na Kosovu je mirna. Proslava godišnjice nezavisnosti i čitav niz komemoracija takođe su mirno prošli. Od travnja ove godine misija Europske unije EULEX djeluje na čitavom teritoriju Kosova. No, situacija je unatoč tome napeta i nestabilna. Međunarodno vojno prisustvo, kako se čini, bit će potrebno sve dok domaće sigurnosne snage ne budu u stanju da osiguraju sigurnost svih etničkih skupina.
S tim je obrazloženjem i njemački Bundestag krajem travnja objavio produženje mandata vojnika Bundeswhera na Kosovu za još godinu dana. Njemački ministar vanjskih poslova, Frank-Walter Steinmeier rekao je da se Kosovo nalazi pred velikim izazovima - te da su privredna obnova i borba protiv korupcije i organiziranog kriminala samo neki od njih.
"Međuetničke napetosti i dalje postoje na Balkanu, ali odlučujuće je da duh rata tamo više nije prisutan. Unatoč svim naprecima na Kosovu i u čitavoj regiji i dalje će biti potrebno vojno nazočnost", rekao je Steinmeier. Povlačenje međunarodnih snaga s Kosova upravo je zbog toga nezamislivo - kako za Srbe tako i za vladu u Prištini. Suviše je velik strah od izbijanja novih etničkih sukoba.
"Međunarodne snage morat će još dugo ostati na Kosovu i Metohiji. Mislim da je stanje dosta mirno, ali to ne znači da je i stabilno. Međunarodno prisustvo potrebno je i idućih 10 do 15 godina, a možda i više", kaže Ivanović. Vlada u Prištini za napetu situaciju u Kosovskoj Mitrovici i na sjeveru Kosova odgovornim smatra "naoružane paravojne i čak srpske policajce". "Projekt pružanja podrške od strane međunarodnih snaga trajat će i dalje. Mi smo u međuvremenu osnovali vlastite kapacitete za održavanje sigurnosti, no situacija u zemlji ipak ovisi i o stanju u čitavoj regiji. Zbog toga će nazočnost međunarodnih snaga još neko vrijeme biti vrlo važno", riječi su Pajazitija.
Autor: Bahri Cani / S. Bojić
Odg. ur.: M. Ljubičić