1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaUkrajina

Konferencija o obnovi ili samit za hitnu pomoć Ukrajini?

11. lipnja 2024

Rusija bombama i raketama uništava elektrane i toplane u Ukrajini. Uoči konferencije o obnovi u Berlinu, Kijevu je u prvom planu hitna popravka uništene infrastrukture.

https://p.dw.com/p/4gPP7
Uklanjanje ruševina nakon zračnog napada
Svakodnevno uništavanje infrastruktureFoto: Andrii Marienko/AP Photo/picture alliance

Napad na ukrajinsku trgovinu građevinskog materijala, smještenu u jednom stambenom naselju Harkova krajem svibnja, ima ciničnu simboliku: Rusija guši svaku nadu za obnovu već u začetku. Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je na platformi X slike uništene trgovine građevinskog materijala, u kojoj su se kućni majstori i zanatlije opskrbljivali materijalom za obnovu oštećenih stanova i manjih proizvodnih pogona.

Međutim, njemačka vlada i dalje pokušava građanima Ukrajine pružiti nadu u obnovu. Još od prošle godine pregovarači u Berlinu i Kijevu pripremaju "Konferenciju o obnovi Ukrajine 2024." koja će se održati 11. i 12. lipnja u njemačkoj prijestolnici. Očekuje se dolazak najmanje 1.500 gostiju iz zemalja-donatora i same Ukrajine.

Međutim, masovno bombardiranje civilne infrastrukture, elektrana i toplana ruskim klizećim bombama od početka ožujka, povećava raskorak i jaz između ciljeva konferencije u Njemačkoj i onoga što je Ukrajini potrebno kao hitna pomoć.

Hitna pomoć za ukrajinsku energetsku infrastrukturu

Ukrajina trenutno može samo "reagirati na razaranja", kaže ekonomist Robert Kirchner u intervjuu za DW. On već 15 godina radi s konzultantskom agencijom Berlin Economics Kirchner, između ostalog i po nalogu njemačke vlade. Kirchner je najpoznatiji njemački ekonomski savjetnik za Ukrajinu.

"Ono što trenutno trebamo učiniti je podržati Ukrajinu u održavanju energetske opskrbe, kritične infrastrukture, i istovremeno osigurati da privreda funkcionira koliko god je to moguće," kaže Kirchner. Pritom se energetski sektor mora staviti u fokus.

Rusija je trenutno uništila 90 posto "fosilnih kapaciteta za proizvodnju struje" energetske kompanije DETEK, objavila je nedavno tvrtka ukrajinskog multimilijardera Rinata Ahmetova. DETEK-ove elektrane pokrivaju 40 posto opskrbe Ukrajine električnom energijom.

Ukrajina mora postaviti prioritete u opskrbi električnom energijom

Istodobno, ruski napadi klizećim bombama i dronovima u Ukrajini se nastavljaju. Neposredno prije ruskog napada na trgovinu građevinskog materijala u Harkovu s najmanje 14 mrtvih, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski održao je u gradu sastanak "za pripremu opskrbe strujom u razdoblju jesen-zima".

Ukrajina ponovo mora raspoređivati električnu energiju, nakon kratkog razdoblja normalizacije krajem 2023. Ponovno se radi o odlučivanju tko će i kada dobiti struju, a kada ne. "Kritična infrastruktura, bolnice, pogoni vojne industrije i poduzeća koja se bave zadacima mobilizacije, bit će prioritetno opskrbljivana električnom energijom," izjavio je ukrajinski premijer Denis Šmihal nakon sastanka u Harkovu.

Robert Kirchner
Robert KirchnerFoto: Berlin Economics

Katastrofalni izgledi za zimu

Stručnjak za Ukrajinu Kirchner strahuje da će do tada biti teško popraviti uništenu infrastrukturu za grijanje. On ističe da toplane u velikim ukrajinskim gradovima iz vremena prije raspada Sovjetskog Saveza u tome igraju veliku ulogu.

"Vjerojatno ćemo imati problem s grijanjem zimi, jer je i ono u značajnoj mjeri uništeno," kaže Kirchner. "To sada ne primjećujemo, jer to ne predstavlja problem ljeti. Međutim, može postati ogroman problem zimi. A ako to ne bude riješeno, onda bismo mogli imati nove valove izbjeglica."

Već tijekom posljednje ruske ofenzive sjeveroistočno od Harkova više od 11.000 Ukrajinaca moralo se dati u bijeg, kako bi spasili svoje živote. Satelitski snimci pokazuju desetine leševa u selima, koja su nedavno zauzeli ruski vojnici.

"Bolje ni ne misliti što će se dogoditi kada se sustav otpadnih voda u velikom gradu uruši. Sada bi se trebali pripremiti planovi za izvanredne situacije," kaže ekonomski i energetski ekspert Kirchner uoči konferencije o obnovi Ukrajine u Berlinu.

"Inicijativa za stručnu radnu snagu" pri obnovi Ukrajine

Njemački organizatori su se zapravo nadali da će u dva dana konferencije u Berlinu postaviti velike smjernice za obnovu Ukrajine nakon okončanja rata. Pod naslovom "Ljudske dimenzije" trebalo bi se razgovarati o "socijalnom unaprjeđenju i ljudskom kapitalu za budućnost Ukrajine".

Također, pitanje kako mobilizirati privatni kapital za obnovu nalazi se visoko na agendi njemačke ministrice razvoja Svenje Schulze, čije Ministarstvo organizira konferenciju zajedno s njemačkim Ministarstvom vanjskih poslova. Schulze se zalaže za "međunarodnu inicijativu za stručnu radnu snagu za Ukrajinu". Ona je to jasno dala do znanja krajem travnja u Berlinu.

"Znanje kako obnoviti elektroenergetske mreže, oni ne mogu uništiti," rekla je Schulze, osvrćući se na neprekidne ruske napade na civilnu infrastrukturu klizećim bombama.

Nema odgovora na njemačku inicijativu za slanje dodatnih sustava Patriot

Također, tijekom pripremne konferencije za obuku Ukrajinaca u Berlinu, ukrajinski veleposlanik Oleksij Makejev hitno je od 50 zemalja-donatora, predvođenih SAD-om zatražio veću pomoć u protuzračnoj obrani. Njegova zemlja treba "najmanje sedam novih sustava Patriot," rekao je Makejev.

Infrastruktura, koja je uspješno zaštićena protuzračnim sustavima za obranu sa Zapada, ne mora se ponovo obnavljati. Međutim, tu već mjesecima zapinje između Kijeva i zapadnih zemalja-donatora.

Klizeća bomba
Klizeća bomba - omiljeno oružje Rusije za uništavanje ciljeva u UkrajiniFoto: DW

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock i ministar obrane Boris Pistorius uputili su zajednički apel NATO partnerima da pošalju više sustava protuzračne obrane u Ukrajinu, kako bi zaštitili veće gradove poput Harkova. Njemačka je prednjačila tražeći da se Ukrajini isporuči dodatni antiraketni sustav "Patriot".

Troškovi obnove rastu svakodnevno

Neposredno prije ruskog napada na stambeno područje u Harkovu i tamošnju trgovinu građevinskog materijala, njemački ministar obrane Pistorius pokazao je gotovo bespomoćnost na tu temu. Na margini posjete NATO-članici Latviji, koja graniči s Rusijom, novinarka ga je pitala zašto još uvijek druge zemlje u EU oklijevaju pomoći Ukrajini s više sustava za protuzračnu obranu? "Nemam pojma," rekao je Pistorius, "nemam pojma zašto oklijevaju."

Međutim, ovog ponedjeljka (27.5.2024.) su 24 od 32 članica NATO-a na skupu u Sofiji izdale priopćenje u kojem se obavezuju da će u "ime demokracije davati podršku Ukrajini svim mogućim sredstvima". To znači da 24 zemalja NATO-a planira više se ne protiviti upotrebi zapadnog naoružanja na legitimne vojne ciljeve u Rusiji.

"Vrijeme je da se razmisli o ukidanju ograničenja u korištenju naoružanja sa Zapada na vojne ciljeve u Rusiji", rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. "Glavni cilj NATO-a nije da vodi rat, nego da ga spriječi", rekao je on tijekom otvaranja parlamentarne skupštine NATO u Sofiji. Britanski predstavnici su u Sofiji istakli da "nema smisla ne upotrebljavati rakete protiv Rusije, dok ona napada Kijev". "Moramo priznati da Ukrajina u ovom trenutku gubi rat. Mi joj ne možemo više govoriti da ne smije ispaljivati rakete na Rusiju, dok ruske snage svoje rakete ispaljuje na Kijev", rekao je britanski predstavnik bugarskoj novinskoj agenciji Bulgarien Telegraphic Agency.

Tako će i velika konferencija o obnovi Ukrajine u lipnju vjerojatno biti zasjenjena glavnim pitanjem: "Kako se Ukrajina može uspješno braniti protiv ruskih zračnih napada?" Za ekonomista Roberta Kirchnera jedno je jasno: "Napadi se nastavljaju, uništavanje se nastavlja. To znači da troškovi obnove postaju sve veći, povećavaju se u svakom trenutku, pa i sada kada mi ovdje o tome razgovaramo."