Konferencija na Brdu kod Kranja nije doživljena kao fijasko

Činjenica da su se prvi put za stolom jedan do drugog našli lideri vlada Bosne i Hercegovine i Kosova, da je liderima sedam zemalja uručen prijevod europskog pravnog naslijeđa te da su obavljeni mnogi bilateralni dogovori, pokazuje da nada za zapadni Balkan ipak postoji. No konferenciju je zasjenio nedolazak srbijanskog predsjednika Borisa Tadića zbog načina predstavljanja Kosova ali i bojkot Kosova od strane BiH prilikom izlaganja ove zemlje na konferenciji.

Deklaracija koja je usvojena na Brdu kod Kranja daje bezrezervnu podršku euroatlantskim integracijama. Skup lidera sedam zemalja regiona trebao je međutim pokazati nešto više od same načelne deklaracije, iako se nakon nedolaska srbijanskog predsjednika Borisa Tadića znalo da se konkretniji potezi bez njega neće povući. Već od same najave sastanka bilo je jasno da će Srbija ostati pri svom stavu da Kosovo sudjeluje na konferenciji prema rezuluciji 1244 Savjeta sigurnosti, i od tog stava službeni Beograd nije odustajao bez obzira na 'živu diplomaciju' koja se posljednjih dana odvijala na relaciji Ljubljana - Beograd. Hrvatska premijerka Jadraka Kosor najavila je da je ovo samo početak razgovora te izrazila nadu da će do suradnje svih zemlja regije uskoro doći: “Uistinu je konferencija protekla u jednom ozračju ne samo kulture dijaloga nego i kulture građenja. Jer puno je lakše rušiti nego graditi.“

Bojkot nije rješenje

Komentariajući nedolazak srbijanskog predsjednika Borisa Tadića, kosovski premijer Hasim Thaci rekao je da je to odluka koja ne ide u prilog Srbiji: „Država Kosovo spremna je da surađivati s državom Srbijom. Bojkot nije rješenje. Učešće i dijalog jest“, rekao je Thaci.

Kosovo će, rekao je kosovski premijer, sudjelovati na svim regonalnim konferencijama kao država pa i ako bude pozvana na onu najavljenoj za lipanj u BiH.

Istodobno na konferenciji u Kranju prvi put su za isti stol sjeli politički predstavnici BiH i Kosova iako je predsjedavajući Savjeta ministara Nikola Špirić napustio konferenciju prilikom Thacijevog izlaganja jer BiH nije priznala Kosovo.

Špirić je za Televiziju Slovenije izjavo da je na konferenciju došao kako bi zatražio podršku za ukidanje viza za građane BiH i da ukaže na potrebu regionalnih projekata koji služe integraciji BiH: „Ja nisam nažalost imao priliku razgovarati s Thacijem. Ja sam se ponašao u skladu s politikom moje zemlje koja nije priznala Kosovo i u vrijeme kada je Thaci izlagao ja nisam bio u dvorani. Žao mi je što je to tako ali u politici postoje neki standardi izvan kojih ne može nitko pa ni Nikola Špirić.“ Špirićevo napuštanje konferencije Thaci nije shvatio kao bojkot: “Tijekom sastanka lideri su se kretali s vremena na vrijeme. Ja sam također nisam čitavo vrijeme sjedio. Primjetio sam da Špirić nije bio u dvorani u jednom dijelu mog izlaganja ali ne mislim da se tome može dati konotacija bojkota“, reko je Thaci.

Na sljedećoj stranici: Dobar početak

Slovenski mediji navode da premijeri Slovenije i Hrvatske, koji su inicijatori skupa, nisu dobro obavili svoj posao, jer su zakasnili s diplomatskom akcijom za njen uspjeh. Ističu, da su Pahorova nastojanja da konferencija osigura širu evropsku dimenziju donekle propala nakon što je postalo jasno da na konferenciju ne dolaze ni stalni predsjednik EU-a Herman Van Rompuy, ni šef diplomacije Španjolske, čija zemlja kao predsjedavajuća EU za nekoliko mjeseci organizra sličan skup u Sarajevu.

"Moramo se međusobno priznati"

Deklaracija lidera sedam zemalja regije je ipak usvojena, a jedan od svakako važnijih događaja je hrvatsko ustupanje prijevoda evropskog pravnog naslijeđa svim zemljama. Inače taj prijevod je Hrvatsku koštao osam milijuna eura. To je, kako je ocjenjeno, doprinos Hrvatske napretku zemalja regije prema evropskim integracijama. Predsjednik slovenske vlade Borut Pahor rekao je da je na liderima zemalja da se suoče s problemima i pokušaju prebroditi razlike: „Mislim da smo izrazili da svi trebaju sve i da svako treba svakoga. Ali nakon toga smo došli do dijagnoze ključnog problema ove regije - svatko mora svakog priznati“. To je ustvari bio i osnovi problem na konferenciji jer bi i eventualni ulazak u dublje razgovore o preblematici u regiji bez Tadića bio svojevrsni pokazatelj srbijanskom predsjedniku da on tu nije ni poželjan. Ovako je odlučeno da se razgovori nastave i pokuša pronaći rješenje koje će biti prihvatljivo za sve, mada je većina skeptična kada je riječ o postizanju konačnog dogovora. Ni Srbija ni Kosovo ne odustaju od svojih stavova a između njih se nalazi BiH koja nije priznala Kosovo i u kojoj bi bilo zanimljivo vidjeti održavanje ovakve jedne slične konferencije i eventualni razvoj događaja. Analitičari procjenjuju da konferencija nije bila potpuni fijasko tim prije što su razgovori započeti a o čijoj će sudbni odlučivati isljučivo spremnost lidera na kompromis u svrhu interesa napretka zemalja ka članstvu u EU.

Autor: Dragan Maksimović, Banja Luka

Odg. ur.: N.Kreizer